Riječ je o mreži sedam nevladinih organizacija na Balkanu, koja se bavi medijskim razvojem i poticanjem istraživačkog novinarstva, a ima suradnike u BiH, na Kosovu, u Makedoniji, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Prema tvrdnjama svjedoka, zatvorenički logor za hrvatske zarobljenike postojao je od sredine studenog 1991. do kraja veljače 1992. godine i bio je jedan od najgorih kroz koji su hrvatski zatvorenici prošli u Srbiji, navodi se te dodaje kako je, prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, u Nišu bilo više od 400 hrvatskih vojnika i civila.
Po riječima predsjednika te komisije Ivana Grujića, najmanje 477 hrvatskih državljana prošlo je kroz sustav razmjene u Nišu, gdje su bili zarobljeni u vojno-istražnom zatvoru i kazneno-popravnom domu, a gdje su uglavnom premješteni nakon što su 1991. godine zatvoreni logori u vojvođanskim mjestima Stajićevu i Begejcima.
Grujić dodaje kako su na prostoru bivše Jugoslavije 1991. i 1992. godine postojali logori i zatvori koji su činili jedinstven sustav pod zapovjedništvom JNA, a bilo ih je, kako kaže, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te na okupiranom području Hrvatske.
Iz tih zatvora je, kako se ističe, po navodima hrvatske Komisije, od prosinca 1991. do kolovoza 1992. godine razmijenjeno ukupno 7666 osoba, od čega 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina, pri čemu je bilo 46 posto civila i 52 posto vojnika, dok za ostale nije utvrđen status.
"U svim tim zatvorima u Srbiji bilo je psihičke i fizičke torture bez izuzetka", dodaje Grujić.
Predsjednik udruge "Vukovar 1991" Zoran Šangut, koji je, kako navodi agencija, zarobljen u svojoj 21. godini te je u logorima u Stajićevu, Nišu i Sremskoj Mitrovici 1991. i 1992. godine proveo ukupno 130 dana, kazao je kako su njega i ostale zarobljenike u niškom zatvoru tukli šakama, čizmama, palicama, a najžešće na dan kada su prve zemlje službeno priznale neovisnost Hrvatske.
Ta udruga je, navodi se, srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine 2008. godine predala prijavu protiv nepoznatih osoba za počinjeno kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u nekoliko logora, među kojima i u niškome.
Također se dodaje kako Županijski sud u Osijeku tvrdi da je najmanje 21 hrvatski zarobljenik ubijen u srbijanskim logorima za zatvorenike, kao i da je Ministarstvo obrane Srbije istražiteljima BIRN-a priopćilo kako nema nikakve informacije o postojanju zatvora bivše JNA za hrvatske zarobljenike u Nišu.
Na temelju zahtjeva za dostavljanje informacija od javnog značaja, to ministarstvo je navelo kako na temelju odgovora dobivenih iz nadležnih jedinica Ministarstva obrane i Vojske Srbije ne raspolažu traženim podatcima.
Po riječima predsjednika srbijanske komisije za nestale osobe Veljka Odalovića, na niškom novom groblju srpnja 2010., ekshumacijom izvedenom na zahtjev hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, otkriveno je 10 tijela.
Nesporno je utvrđeno da je riječ o jednoj od osoba iz Hrvatske koje su 1991. godine bile u sabirnim centrima na teritoriju Srbije i dio njih je bio privremeno smješten u Nišu", kazao je Odalović.
Po njegovim riječima, identificiran je Petar Mesić, s hrvatskog popisa nestalih osoba, dok je za ostalih devet osoba, pokopanih bez osobnih dokumenata, obdukcija u tijeku te nije jasno potiču li i one iz Hrvatske.
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine potvrdio je, kako prenosi Beta, da je u tijeku pretkazneni postupak, objasnivši kako tužiteljstvo još čeka da policija obavi dio posla, te da će istraga biti pokrenuta kada tužiteljstvo bude imalo potencijalno osumnjičene za neko od kaznenih djela ratnih zločina.
Po Vekarićevim riječima, postoje "neke nove spoznaje koje se u najvećoj mjeri odnose na prikrivanje ovog zločina, a najviše podataka za sada je prikupljeno za centre Stajićevo i Begejci".