"Imamo široki konsenzus o Hrvatskoj. Pokušajmo završiti pregovore u lipnju, to svi žele i mislim da je to moguće", rekao je Swoboda u raspravi na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, koji je u drugom čitanju raspravljao o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske.
Upitan kada bi Hrvatska mogla postati punopravnom članicom, Swoboda je rekao da će Europski parlament, u slučaju da se pregovori dovrše u lipnju, moći najranije dati svoj pristanak na potpisivanje pregovora u listopadu. Nakon što Europski parlament dade svoj pristanak, zemlje članice mogu potpisati pristupni ugovor, onda slijedi referendum u Hrvatskoj i puno zemalja članica neće započeti s ratifikacijom dok Hrvatska ne ratificira pristupni ugovor, objašnjava Swoboda.
"Ratifikacija faktički može početi tek početkom 2012. godine i bude li ratifikacija obavljena za godinu dana to bi bilo za Guinnessovu knjigu rekorda i tom bi slučaju Hrvatska mogla postati članicom početkom 2013. godine. Bude li nekih problema s ratifikakacijom to bi moglo ići u pravcu 2014. godine i u svakom slučaju Hrvatska bi mora biti punopravna članica 2014. godine i sudjelovati na izborima za Europski parlament. To je realno, ja uvijek nastojim biti realan, ne želim stvarati iluzije", rekao je Swoboda.
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta nakon današnje rasprave u srijedu će izglasati prijedlog rezolucije o napretku Hrvatske, koji se onda upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati sljedeći mjesec.
Na Swobodino izviješće koje je on predstavio 1. prosinca, članovi Europskog parlamenta podnijeli su 93 amandmana.
Swoboda je u raspravi pohvalio hrvatski napredak u borbi protiv korupcije te suradnju sa susjednim zemljama. Pozdravio je izjavu premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića, u kojoj su oni dali potpori neovisnosti BiH i ravnopravnosti njezinih konstitutivnih naroda.
Swoboda je izrazio nadu da je Hrvatska napravila napredak u "uklanjanju razloga za nizozemsku zabrinutost". Nizozemska se spominje kao jedna od zemalja članica koja je najskeptičnija prema proširenju EU-a i koja najviše inzistira na ispunjavanju kriterija u području pravosuđa i u suradnji s Haškim sudom.
Swoboda je izrazio nadu da je ovo njegovo posljednje izviješće, da pred Hrvatskom neće biti novih prepreka nakon što je sa Slovenijom postignut dogovor o arbitražnom sporazumu.
Na temelju brojnih amandmana, Swoboda je uspio dogovoriti nekoliko kompromisnih amandmana, koji će u srijedu gotovo sigurno biti prihvaćeni.
U kompromisne amandmane nije uključen amandman troje socijalističkih zastupnika koji je izazvao najviše pozornosti hrvatske javnosti, a u kojem se izražava "ozbiljna zabrinutost zbog svjedočenja bivšeg šefa hrvatske carine i rizničara HDZ-a Mladena Barišića pred nacionalnom anti-korupcijskom agencijom USKOK, posebice u pogledu uporabe novca stečenog kroz nezakonito poslovanje za plaćanje lobista u Bruxellesu". U amandmanu se također poziva tijelo EU-a za borbu protiv prijevara OLAF da "tijesno surađuje s hrvatskim vlastima kako bi se to pitanje razjasnilo".
Jedan od troje predlagatelja toga amandmana, Šveđanin Goran Farm je najavio da će taj amandman biti prefolmuliran i ponuđen vanjskopolitičkom odboru na glasovanje.
Farm je rekao da se moraju razmotriti navodi koje je Barišić iznio, ističući da oni nemaju dokaza da je to točno. "Mi ne tvrdimo da je to istina, nemamo nikakvog dokaza za to. Ono što želimo jest upozoriti europske vlasti da te navode razmotre i vide jesu li se nepravilnosti dogodile".
Zastupnik Farm je također rekao kako nije točno da je OLAF zadužen samo za zaštitu financijskih interesa EU-a. "OLAF je također odgovoran i u slučajevima kada je neki europski dužnosnik podmićen ili postoji sumnja da je podmićen, bilo da je riječ o novcu EU-a ili ne", rekao je.
U odnosu na prvotni prijedlog, kompromisnim amandmanom predlaže se nešto blaža verzija o raširenosti korupcije u Hrvatskoj. Umjesto rečenice da korupcija "ostaje široko rasprostranjena u Hrvatskoj i da korupcija obuhvaća gotovo sve segmenta društva, u kompromisnom amandmanu se sada predlože formulacija "kako se čini da je korupcija široko rasprotranjena i kako se čini da obuhvaća različite segmente društva, gospodarstva i političkih institucija".
U kompromisnom amandmanu se pozdravljaju napori vlade u borbi protiv svih vrsta korupcije, uzimaju se na znanje protukorupcijski slučajevi visokog profila, "koji uključuju bivšeg premijera, dvojicu bivših ministara, visoke državne dužnosnike i brojne predsjednika uprava u poduzećima u vlasništvu države. Također se "očekuju transparentna i poštena suđenja te se podsjećaju hrvatske vlasti na važnost zaštite istraga protiv korupcije od političkog upletanja".
Hrvatsku se pohvaljuje "za pokazivanje hrabrosti u slučajevima optužbi za korupciju protiv političara". U predloženom tekstu se poziva Europsku komisiju da Vijeću i Parlamentu "dostavi procjenu učinkovitosti protukorupcijskih mjera u Hrvatskoj u području javnih nabava" bilo da su u pitanju sredstva iz državnog proračuna ili iz europskih fondova.
U jednom od kompromisnih amandmana ukazuje se na nedovoljni napredak "glede infrastrukture i opremljenost sudova, uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava".
U dijelu koji se odnosi na suradnju s Haškim sudom, u tekstu se poziva Vijeće da uzme u obzir stajališe Sudskog vijeća ICTY-a prema kojem se ne može s punom sigurnošću utvrditi da topnički dnevnici, koje tužiteljstvo traži, još uvijek postoje. Također se poziva Hrvatsku da pojača istragu glede nestalih dokumenata i razjasni "nedosljednosti", koje je haški tužitelj Serge Brammertz spominjao u svom izviješću Vijeću sigurnosti UN-a.
U predloženom tekstu se kaže da se "sloboda izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija općenito poštuju". Hrvatske vlasti se pozivaju da "poduzmu daljnje korake kako bi osigurali neovisnost i profesionalizam medija te da nastave pokazivati odlučnost kako bi se osiguralo da medijski sektor djeluje bez političkog upletanja te da se osigura neovisnost regulatornih tijela". Također se pozivaju hrvatske vlasti da ispitaju "slučajeve zastrašivanja i političkog pritiska na novinare te slučajeve komercijalnog utjecaja" na medije i da pojačaju istragu o prijetnjama novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala. Pozdravlja se presuda za ubojstvo Ive Pukanića te ističe da HRT i dalje ima poteškoća s izborom novog ravnatelja.
U raspravi su sudjelovali i slovenski zastupnici u Europskom parlamentu Ivo Vajgl, Jelko Kacin i Lojze Peterle i svi su osudili "jednostrane poteze" hrvatskih službi koje su pripremile novi hrvatski pravilnik o granicama u ribolovnom moru, jer se u njemu "prejudicira granica" u Piranskom zaljevu.
Europska komisija je prije nekoliko dana, zamoljena da komentira slovenske navode, rekla da ne vidi ništa sporno u novom hrvatskom pravilniku o granicama u ribolovnom moru, jer u tom dokumentu stoji napomena da vrijedi dok se ne okonča postupak razgraničenja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije.