Lukašenko je na izborima 19. prosinca, koje su međunarodni promatrači i oporba nazvali namještenima, osvojio četvrti predsjednički mandat za redom.
Minsk je odbacio sve kritike izbora nakon kojih su slijedili masovni prosvjedi na kojima su uhićene stotine ljudi.
Veleposlanici zapadnih zemalja pozvali su na oslobađanje oporbenih čelnika i aktivista uhićenih na prosvjedima.
"Voljom naroda Bjelorusije, Aleksander Lukašenko je izabran za predsjednika Bjelorusije", izjavila je predsjedavajuća izbornog povjerenstva Lidija Jermošina. "Birači su donijeli tu odluku... na slobodnim i demokratskim izborima", istaknula je ona prije Lukašenkove prisege.
Lukašenko vlada tom bivšom sovjetskom republikom od 1994. godine u autokratskom stilu pa ga je administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha nazvala posljednjim europskim diktatorom.
Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak vlade EU-a da nametnu sankcije Lukašenku kako bi ga prisilile na oslobađanje političkih zatvorenika.
Sankcije će vjerojatno uključivati zabranu putovanja za Lukašenka i njegove pristaše. EU bi se također mogao dogovoriti da ubuduće uskrati bilo kakvu novčanu pomoć Minsku iz Međunarodnog monetarnog fonda i da blokira razgovore o programu financijske pomoći za reforme.
Lukašenko je izjavio u četvrtak da će Bjelorusija odgovoriti na sankcije oštrim mjerama, ne precizirajući kojima.
EU je nametnuo sankcije Bjelorusiji nakon spornih izbora 2006., ali ih je suspendirao 2008. kako bi ohrabrio demokratske reforme u zemlji u kojoj živi 10 milijuna ljudi i koja je tranzitna ruta za ruski plin i naftu na putu u zemlje Europske unije.
Očekuje se da će vlade Unije donijeti odluku o mogućim sankcijama 31. siječnja.