Više od sto milijuna kuna prometa dionica Ine imala je zadnji put 17. prosinca, kada je promet tom dionicom bio gotovo 125 milijuna kuna.
U proteklih mjesec dana, odnosno od 14. prosinca, kada je nakon ukidanja suspenzije ponovno započelo trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi, do danas ukupan je promet dionicom Ine iznosio gotovo 1,5 milijardi kuna (1,496 milijardi kuna).
Danas je protrgovano 32.358 dionica Ine, a od 14. prosinca ukupno je protrgovano 500.969 dionica Ine.
To je nešto više od pet posto ukupnog broja dionica Ine, a 62,5 posto od 800.910 dionica institucionalnih i malih dioničara na koje se odnosi ponuda MOL-a.
Ponuda MOL-a za otkup 'free-float' dionica Ine po cijeni od 2.800 kuna istječe danas, a kakav će biti rezultat te ponude, odnosno da li je MOL uspio doći do željenog većinskog paketa znat će se idućih dana.
Iz MOL-a su danas najavili da će o rezultatima opće ponude izvijesti unutar sljedećih deset dana.
"S obzirom na regulaciju tržišta kapitala i zahtjeve Hanfe, MOL mora sačekati službene konačne rezultate. Očekuje se da MOL izvijesti tržište kapitala i javnost o rezultatima javne ponude unutar sljedećih deset dana", navodi se u obavijesti MOL-a.
MOL je svoju ponudu najavio početkom prosinca prošle godine, nakon čega je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) 3. prosinca privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine, a nakon ukidanja suspenzije trgovanje je nastavljeno 14. prosinca i od tada se Ininom dionicom intenzivno trguje na Zagrebačkoj burzi.
Mirovinski fondovi su, nakon ukidanja suspenzije trgovanja, dionicu Ine počeli kupovati po cijeni od 2.830 kuna, a nakon pet-šest dana cijena joj je počela rasti da bi se jučer i danas tom dionicom trgovalo i po cijeni od 3.450 kuna što je najviša ikad zabilježena cijena dionice Ine.
Temeljni kapital Ine podijeljen je na deset milijuna dionica, a dva najveća dioničara su mađarski MOL koji ima udjel od 47,16 posto, te hrvatska Vlada sa 44,84 posto.
Po posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), važećim za uredovni dan 13. siječnja, AZ obvezni mirovinski fond ima 184.828 dionica Ine što je udio od 1,85 posto i time je na trećem mjestu među deset vodećih dioničara Ine, a na četvrtom je mjestu Raiffaisen obvezni mirovinski fond koji ima 80.000 dionica ili 0,80 posto.
Na peto se mjesto 'probio' skrbnički račun PBZ-a na kojem je 61.196 dionica ili 0,61 posto, a mediji špekuliraju kako na tom skrbničkom računu dionice Ine prikuplja nepoznati američki ulagač.
Po podacima SKDD, na šestom i sedmom mjestu su još dva obvezna mirovinska fonda - PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond sa 59.330 dionica ili 0,59 posto, te Erste plavi obvezni mirovinski fond sa 45.872 dionice ili 0,46 posto.
Tako ta četiri obvezna mirovinska fonda imaju ukupno 3,7 posto od ukupnog broja dionica Ine, a pridoda li im se i deseti s liste, AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond, ukupno imaju 3,81 posto dionica Ine.
Inače, početkom idućeg tjedna, 17. siječnja održat će se izvanredna glavna skupština Ine na kojoj treba doći do promjene tri hrvatskih člana u Nadzornom odboru Ine.
Skupštini je, naime, predloženo da iz Nadzornog odbora opozove Ivana Šukera, Božidara Pankretića i Tomislava Ivića, a umjesto njih hrvatska je Vlada, nakon provedenog javnog natječaja, predložila da u Nadzorni odbor Ine uđu Davor Štern, Damir Vanđelić i Gordana Sekulić.