Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u prosincu cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na studeni, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine bile veće za 1,8 posto.
To je u skladu s očekivanjima jer je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je inflacija u prosincu porasla s 1,2 posto, koliko je iznosila u studenome, na 1,8 posto.
Inflacija od 1,8 posto najviša je od prosinca 2009. godine.
„Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene goriva i prehrambenih proizvoda, što je bilo očekivano. Taj rast posljedica je, među ostalim, trendova na svjetskim tržištima, gdje rastu cijene prehrambenih proizvoda, ali i zbog toga što se pred blagdane više troši i kupuje, pa to možemo pripisati dijelom i sezonskim utjecajima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Na mjesečnoj razini cijene goriva porasle su u prosincu 1,6, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića 1,0 posto.
U proteklih 12 mjeseci prosječna je inflacija iznosila 1,1 posto, a ove bi godine, procjenjuje Šantić, prosječna inflacija mogla iznositi između 2,5 i 3 posto.
„Još ne znamo hoće li i za koliko ove godine biti rasta cijena energenata koje su administrativno utvrđene, no očekuje se da će se na svjetskim tržištima zadržati više razine cijena naftnih derivata i prehrambenih proizvoda, što će i kod nas utjecati na jačanje inflacijskih pritisaka“, kaže Šantić.
Na to će, dodaje, utjecati i stabilizacija potrošnja.
„Uz to, u 2010. godini proizvođačke su cijene rasle višestruko brže nego potrošačke, koje su ojačale 1,1 posto, pa će vjerojatno doći do prebacivanja dijela tereta povećanja troškova s proizvođača na potrošače. S druge strane, na ublažavanje inflatornih pritisaka utjecat će slabosti na domaćem tržištu rada jer pad zaposlenosti dovodi do smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava“, zaključuje Zdeslav Šantić.