Fina od početka ove godine provodi ovrhu na novčanim sredstvima i u Finu je 1. siječnja 2011. pristiglo oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje, a kako neke osnove za plaćanje sadrže više predmeta ukupan broj predmeta u obradi prelazi 730 tisuća, navodi se u priopćenju.
Uz te zaprimljene predmete, Fina kontinurirano zaprima i velik broj novih predmeta.
Iz Fine ističu kako na projektu radi više od 300 Fininih zaposlenika, u dvije smjene, a posebna se pozornost, radi osjetljivosti i tajnosti podataka, posvećuje zaštiti ovršenika i ovrhovoditelja te kontroli podataka.
Na današnji dan, 13. siječnja 2011. godine, broj blokiranih računa građana iznosio je 162.204, a računa poslovnih subjekata 109.237, navodi se u priopćenju.
Iz Fine opovrgavaju "bilo kakvo postojanje kaosa i blokadu sustava Fine".
"Naime, zbog tako velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava, dogodile su se određene tehničke poteškoće u radu, no one se kontinuirano otklanjaju. Nastojimo, u izravnoj komunikaciji, riješiti što više pojedinačnih slučajeva klijenata", navode iz Fine i ispričavaju se klijentima koji su naišli na određene poteškoće.
Komunikacija i razmjena podataka između banaka i Fine odvijaju se intenzivno, a iz Fine naglašavaju i kako kontinuirano odgovaraju i na pitanja klijenata.
U priopćenju se podsjeća kako temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, čija je primjena započela 1. siječnja, Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.
Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti, kao primjerice primanja po osnovi dječjeg doplatka, privremene nezaposlenosti, invalidnine, primanja po osnovi socijalne skrbi, stipendije i pomoći učenicima i studentima.
Prema odredbama novog Zakona, sve se osnove za plaćanje sada dostavljaju na jedno mjesto, u Finu, koja vodi Jedinstveni registar računa.
Ta elektronička baza podataka sadrži podatke o računima poslovnih subjekata, lokalnih jedinica, računima Hrvatske narodne banke i računima banaka te, po prvi puta, računima građana Hrvatske.
Osim podataka o računima, u tom su registru i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama. Podaci o stanju na računu ili visini depozita se ne dostavljaju u Jedinstveni registar računa, a podaci iz registra koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka, podsjećaju iz Fine.
Proširenje opsega podataka koje sada sadrži Jedinstveni registar računa rezultat je spajanja više baza podataka i dugoročnog partnerskog odnosa, u kojemu, kao ravnopravni partneri u provođenju novog Zakona sudjeluju Fina i sve banke, navodi se u priopćenju i napominje kako se radi o potpuno novom načinu funkcioniranja naplate potraživanja te kompleksnom sustavu koji će zasigurno pridonijeti bržoj i učinkovitijoj razmjeni podataka te djelotvornijoj naplati potraživanja.