Ta ponuda, ako bude potvrđena, još je jedna Baširova pomirbena gesta, a za jug zemlje značit će važno fiskalno olakšanje u prvim danima očekivane neovisnosti zemlje. Bašir je već izjavio da će "osobno biti vrlo žalostan ako se Sudan podijeli", ali da će poštivati odluku birača.
"Razgovarao sam s predsjednikom Baširom. On je rekao da bi cijeli dug trebao biti pripisan sjevernom Sudanu, a ne južnom dijelu", rekao je Carter.
"Tako, na neki način, južni Sudan počinje od nule glede inozemnog duga", dodao je bivši američki predsjednik.
Sudan je već zatražio da mu se otpiše sav dug od 38 milijarda dolara kako bi se ojačali izgledi za postizanje mira.
Stotine tisuća stanovnika južnog Sudana već je u nedjelju i ponedjeljak glasovalo na referendumu o neovisnosti tog područja. Referendum će trajati tjedan dana, a očekuje se da će ishod glasovanja podijeliti najveću afričku zemlju na uglavnom arapski muslimanski sjever i uglavnom afrički kršćansko-animistički jug. Očekuje se da će rezultati referenduma biti objavljeni 1. veljače.
Analitičari i politički čelnici u Kartumu predviđaju pobjedu pristaša neovisnosti, što bi značilo stvaranje nove, 193., države u svijetu, već u srpnju, kada po mirovnom ugovoru kojim je zaustavljen građanski rat na jugu istječe prijelazno šestogodišnje razdoblje.
U građanskom ratu koji je trajao više desetaka godina poginulo je oko dva milijuna ljudi, a četiri milijuna je izbjeglo.
Sudan ima 42 milijuna stanovnika, od kojih osam do 10 milijuna živi u južnom Sudanu. Dvama područjima je od 1920. do 1947. vladala britanska kolonijalna sila koja je ograničila kretanje stanovništva juga i sjevera i poticala "anglikanizaciju" juga kao protutežu sjeveru.
Sudan ima površinu od 2,6 milijuna četvornih kilometara, od toga gotovo 600.000 četvornih kilometara ili 24 posto ima južni Sudan.