Ta mala baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja je u EU ušla 2004., sedamnaesta je članica eurozone i treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009.
Poznata po svojoj proračunskoj disciplini prije svjetske krize, estonska vlada desnog centra ističe da će uvođenje eura biti korisno i da je razumljiv korak za maleno estonsko gospodarstvo otvoreno svijetu.
"Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi uvođenje eura trebalo ubrzati gospodarski rast između 0,15 i 1 posto na godinu u idućih dvadeset godina", rekao je estonski ministar gospodarstva Juhan Parts, a prenosi France presse.
Estonski premijer Andrus Ansip kazao je da će uvođenje eura "donijeti stabilnost i prekinuti nagađanja o devalvaciji krune". Ansip je obilježio uvođenje eura podignuvši točno u ponoć iz bankomata, posebno postavljenog za tu prigodu u Nacionalnoj operi u Tallinnu, novčanicu od pet eura.
Po zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja koja je naručila estonska vlada, nešto više od polovice Estonaca (52 posto) podupire uvođenje eura, koji će zamijeniti krunu, nacionalnu valutu uvedenu nakon sovjetskog rublja 1992., nakon pedesetogodišnje prevlasti Moskve.
Ispitivanje koje su naručili euroskeptici pokazalo je, međutim, da je u listopadu protiv eura bilo 52,8 posto ispitanika, a samo 34,3 posto za.
Protivnici eura, okupljeni u malenom pokretu "Spasite krunu", postavili su u petak u središtu Tallinna plakate s porukama "Estonija! Dobrodošla na Titanik" i "Stop euru!".
"Situacija je paradoksalna. Mala baltička zemlja, toliko hvaljena što je sačuvala uravnotežen proračun i nije živjela preko svojih mogućnosti, pridružuje se uniji čije mnoge članice čine upravo suprotno", rekao je vođa pokreta, pravnik i povjesničar Anti Poolamets. "A rezultat je da će siromašna Estonija morati plaćati za zemlje poput Irske, koje samo sebe mogu kriviti za svoje financijske probleme", dodao je.
Osim dužničke krize koja potresa eurozonu, mnogi strahuju i od povećanja cijena.
Prozvana "baltičkim tigrom" zbog brzog prijelaza s centraliziranog gospodarstva na tržišno i dojmljiva rasta, Estonija je pokušala uvesti euro 2007., no nije uspjela zbog previsoke inflacije. Potom ju je punom snagom pogodila gospodarska kriza. Pad estonskog gospodarstva 2009. od 14,1 posto jedan od najviših na svijetu.
Estonsko bi gospodarstvo u 2010. trebalo ostvariti rast od 2,5, a 2011. - 3,9 posto. Javni deficit 2009. bio je 1,7 posto BDP-a, 2010. trebao bi biti 1,3, a 2011. 1,6 posto BDP-a. Inflacija se za 2010. procjenjuje na 2,7 posto, a javni dug na 7,2 posto BDP-a. Estonski bi dug 2011. trebao porasti na 12,8 posto.
Uvođenje eura u Estoniji potaknulo je njezine baltičke susjede da zajedničku europsku valutu uvedu što je moguće prije.
"Svaki ulagač koji će odlučivati o ulaganju svojeg novca (u neku baltičku zemlju) izabrat će mjesto u kojem već postoji euro", rekao je guverner latvijske središnje banke Ilmars Rimsevics. To "za Latviju pojednostavnjuje stvari: ući što je moguće prije", rekao je gospodarski analitičar u Rigi Morten Hansen.
Litva također ne želi kasniti. "Godina 2014. naš je strateški cilj", rekao je glasnogovornik premijera Andriusa Kubiliusa, Virgis Valentinavicius.
Ostale nove članice EU-a euro ne planiraju uvesti tako skoro.
Poljska, najveće gospodarstvo u središnjoj Europi i jedina članica EU-a koja je 2009. ostvarila rast, ne predviđa uvođenje eura prije 2015.
Češka još četiri godine ne planira čak niti odrediti nadnevak mogućeg uvođenja eura, a češki predsjednik Vaclav Klaus zatražio je od vlade da pregovara s Bruxellesom o pravu na izuzeće od uvođenja eura, kojemu se protivi 55 posto Čeha.
O euru ne razmišlja ni teškom krizom pogođena Mađarska.
Rumunjski predsjednik Traian Basescu ne isključuje da njegova zemlja uvede euro kasnije od predviđena nadnevka, 1. siječnja 2015., kako bi se bolje pripremila i izbjegla grčki scenarij.
Bugarska je s druge strane odlučna uvesti euro "što je moguće brže", rekao je nedavno bugarski ministar financija Simeon Džankov. Priznao je ipak da ulazak Bugarske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), čekaonicu za euro, ne očekuje prije kraja 2011., što bi odgodilo nadnevak ulaska i nakon 2013.