Šok izazvan objavom tajnih američkih diplomatskih bilježaka koje su skupina WikiLeaks i njezin osnivač Julian Assange učinili dostupnima milijunima korisnika, podsjeća na aferu Napster iz 1999. godine kada je glazbenu industriju uzdrmalo postavljanje i besplatno korištenje stotine tisuća pjesama na internetu.
Mediji, vlade i stručnjaci pitaju se hoće li WikiLeaksova otkrića polučiti sličan učinak u diplomaciji i transparentnosti slobode izražavanja.
Kada je krajem studenoga počeo objavljivati niz od 250.000 diplomatskih bilježaka, WikiLeaks je težio ukazati na proturječje između službenog stajališta Sjedinjenih Država i onoga "što se izgovara iza zatvorenih vrata".
Granica između koristi i štete tanka je, drži američki stručnjak za socijalna i ekonomska pitanja Clay Shirky, jer građani u demokratskim zemljama "imaju pravo znati što njihova zemlja govori u njihovo ime", no "s druge strane ne može sve biti savršeno transparentno".
Andrew Rasiej, suosnivač političko-tehnološkog bloga techPresident.com drži da je WikiLeaks "uveo internet u novo doba", kako se to dogodilo s aferom Napster.
Kad se stanje smiri američka vlada "priznat će da tajnama treba pribjegavati samo u rijetkim prigodama", nada se Rasiej, ali strahuje da bi vlade "mogle posegnuti za lijekom koji bi bio štetniji od same bolesti".
Stručnjak za kibernetičku sigurnost James Lewis drži da se vodstvo WikiLeaksa "vjerojatno vodilo dobrim nakanama, no da bi se one mogle okrenuti protiv njih" jer će se ljudi zapitati "je li takvo ponašanje bilo razumno i većina će ih odgovoriti niječno".
"WikiLeaks nam je pomogao shvatiti da nijedna tajna nije zaštićena", piše medijski stručnjak Jeff Jarvis na svome blogu Buzzmachine.com i zaključuje da "s internetom moć prelazi iz ruku onih koji drže tajne u ruke onih koji ih otkrivaju".
U zasebnu tekstu AFP piše da je Facebook u 2010. počeo osporavati prevlast Googlea na internetu.
Osnivač Facebooka Mark Zucekerberg, proglašen čovjekom godine po izboru časopisa Time, priznao je da još postoje područja u kojima su Google i Facebook konkurentni, ali nije zanijekao da mu je cilj "osvojiti cijeli internet".
Facebook, stvoren 2004., kao alat druženja za studente s Harvarda, pruža informacije koje su po definiciji personalizirane, dok Google jamči neutralnost pruženih informacija.
Facebook je u listopadu imao 663 milijuna upisanih korisnika, a Google gotovo 977 milijuna, prema podacima ComScore. No u rujnu je ComScore zabilježio da korisnici ostaju mnogo dulje na stranicama Facebooka nego na stranicamaa Googela.
Od proljeća Facebook je uveo višestruke inovacije kojima se približio domenama Googlea: poruke, adresa @facebook.com za korisnike mogla bi ozbiljno ugroziti snagu adrese Gmail. Uveo je pretraživač u kojem odgovore na pitanja daju članovi Facebooka.
Promatrači zaključuju da su Facebook i od njega dvostruko stariji Google počeli latentni rat, ponajprije u novačenju zaposlenih. Naime 200 zaposlenika Facebooka, odnosno 10 posto njegova osoblja, bivši su "googleovci". Da bi tomu stao na kraj, Google je svojim zaposlenicima plaću povećao za 10 posto.
Ipak neki stručnjaci ocjenjuju da Facebook nije zaustavio uzlet Googlea, već je unio novosti koje će ukupno povećati "internetski kolač".
Googleov ukupan godišnji prihod je deset puta veći od prihoda Facebooka i mogao bi doseći 22 milijarde dolara ove godine, odnosno 21 milijardu više nego što je ostvario Facebook.