Predsjednik Udruženja Dubravko Štimac kazao je kako je mirovinskom reformom 2001/2002. stvoren robusan, pravedniji i održiviji novi mirovinski sustav, kako su obvezni mirovinski fondovi ispunili i nadmašili zacrtane visine prinosa s početka mirovinske reforme te kako je doprinos fondova nacionalnoj ekonomiji već sada značajan.
Štimac je podsjetio kako je reforma mirovinskog sustava provedena jer je prvi stup bio neodrživ te kako je drugi stup izgrađen kako bi prvi stup s vremenom ponovo postao funkcionalan i održiv.
Istaknuo je i kako je mirovinskom reformom stvorena nova nacionalna štednja koja danas iznosi više od 36 milijardi kuna te svakim mjesecom raste.
Nakon devet godina rada, obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,27 posto, dok je anualizirana stopa inflacije u tom razdoblju bila 2,68 posto, što daje realni prinos od 2,59 posto. Na početku reforme isticalo se kako bi bilo dobro kada bi fondovi ostvarivali prinose od oko 2 posto iznad stope inflacije.
Sa ovakvim prinosima, kako je rečeno, fondovi su svojim osiguranicima do prosinca ove godine ostvarili ukupno 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosno zarade.
Što se tiče troškova drugog stupa, Štimac je kazao kako su fondovi od početka rada naplatili 1,43 milijarde kuna naknada, pri čemu su naknade hrvatskih obveznih mirovinskih fondova među najnižima u regiji.
Tako primjerice ulazna naknada u Hrvatskoj iznosi 0,8 posto, a naknada za upravljanje 0,75 posto. U Poljskoj je ulazna naknada 3,5 posto, a naknada za upravljanje 0,54 posto, u Bugarskoj naknade iznose 5 i 1 posto, u Mađarskoj 4,5 posto i 0,8 posto, a u Rumunjskoj 2,5 posto i 0,6 posto.
Osvrnuvši se na problem prvih umirovljenika obveznih mirovinskih fondova, koji su otišli u prijevremene mirovine i sada imaju niže mirovine nego da ih primaju samo iz prvog stupa Štimac je kazao kako se ta problematika ne prikazuje na pravedan način te se zanemaruju vrlo bitne činjenice.
Prije svega, mirovinska reforma nija rađena za osobe koje će kratko štedjeti, odnosno koje će mlade u mirovinu te nije korektno donositi globalne zaključke temeljem krivih uzoraka, kazao je.
Naime, mirovine koja se sada za takve osobe isplaćuju iz drugog stupa zaista su niske, no te osobe na računu imaju tek nekoliko tisuća kuna, a očekivani životni vijek im je još 30 godina. No ipak, i uz ta mala sredstva na računima mirovine bi im bile više da nisu potpuno nepravedno isključene iz prava na dodatak za mirovinu koji je uređen zakonom iz 2007. , pojasnio je Štimac.