To je, kako dodaju, u suprotnosti i s najmanje dva od ukupno tri zakonska načela ulaganja imovine mirovinskih fondova - sigurnosti i raznolikosti ulaganja.
"Usred teške gospodarske krize, koja je, posljedično, ozbiljno narušila socijalnu sigurnost budućih umirovljenika u nadolazećim godinama i desetljećima, navedene transakcije u rizičnu imovinu predstavljaju nerazboritu i neodgovornu igru s prosperitetom velikog broja hrvatskih građana koji na to ne mogu utjecati", poručuju iz MIROS-a.
Udruga pritom apsolutno podržava hrvatsku Vladu u "naporima za konsolidaciju privremeno narušene nacionalne energetske strategije", ali i moli da to ne čini na teret samo dijela hrvatskog stanovništva, budući da joj za ostvarenje tog cilja stoje na raspolaganju i druge, puno učinkovitije mjere ekonomske politike.
Iz MIROS-a izražavaju i nezadovoljstvo ponašanjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe) "što je prešutno odobrila svojevrsnu udruženu akciju upravitelja mirovinskih fondova na kupnji Ininih dionica" te "što u ovom slučaju ničim nije štitila interese članova mirovinskih fondova, iako je to, po zakonu, dužna činiti".
Izražavaju i zabrinutost zbog mogućih kratkoročnih negativnih učinaka najnovijih burzovnih aktivnosti upravitelja mirovinskih fondova, jer, kako navode, ne bi bilo dobro kad bi posljedice snosili oni koji o tome nisu imali prigodu odlučivati.
Udruga u priopćenju koje potpisuje njen predsjednik Dražen Rajković poziva Vladu da u "najskorije vrijeme otvori javnu raspravu i pokuša postići najširi konsenus o smjeru nastavka nedovršene mirovinske reforme s početka desetljeća".
Udruga MIROS, objašnjava Rajković, osnovana je krajem 2004. godine kada su se pojavile zamisli o ukidanju drugog stupa mirovinskog osiguranja i korištenju zatečene mirovinske štednje.
Nakon što to nije prošlo, udruga je neko vrijeme pasivizirala aktivnosti, ali s obzirom na najnovija događanja, opasnosti za prava i interese ulagača u mirovinsku štednju, Rajković najavljuje organizacijsko jačanje i veći angažman udruge te poziva članove fondova u drugom i trećem stupu mirovinskog osiguranja da "pomognu u artikulaciji zajedničkih interesa u dijalogu s hrvatskom Vladom, regulatorom mirovinskog tržišta i upraviteljima mirovinskih fondova".