Na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci Komarica je podsjetio kako u RS-u, koji pripada Banjolučkoj biskupiji, danas kao i odmah nakon rata živi tek nešto više od šest tisuća katolika, a prije rata ih je bilo čak 73 tisuće.
“Vratio se vrlo malen broj jer svih ovih godina nije bilo ni političke volje ni materijalne potpore da se ljudima obnovi srušena imovina”, kazao je Komarica.
Banjolučki biskup je kazao kako su sastanci najviših političkih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije održani u tijeku godine probudili nadu obespravljenih prognanika kako će im se omogućiti povratak, no to se još nije dogodilo kad je rječ o prognanim Hrvatima.
Cijela Banjolučka biskupija, kako je podsjetio Komarica, prije rata je imala 120 tisuća vjernika, a danas ih je nešto manje od 38 tisuća, od kojih najveći broj živi u Federaciji BiH.
Biskup Komarica žalosnom je ocijenio činjenicu kako je u brojnim slučajevima morao osobno svjedočiti pred sudovima u Republici Srpskoj koji odlučuju o zahtjevima prognanika da im se vrati oduzeta imovina i tamo potvrđivati kako su ljudi odlazili pod prisilom.
“Nedopustivo je dalje ponižavanje ljudi koji su već odavno poniženi”, kazao je Komarica i upozorio kako se i danas pokušava dokazati da su prognanici svoje domove zapravo napuštali dragovoljno.