Iz HNB-a pritom napominju kako su rizici ostvarenja gospodarskog rasta povezani u prvom redu s kretanjem inozemne potražnje, nepovoljnim uvjetima financiranja poduzeća i stanovništva te velikim financijskim potrebama države, a s obzirom na potrebe za financiranjem proračunskog manjka i refinanciranje obveza. Dodaju kako Ministarstvo financija u idućoj godini planira brži rast inozemnog od domaćeg duga.
Novca ima, uvjereni su u HNB-u, i država će očito moći refinancirati svoje obveze i zadovoljiti svoje financijske potrebe, ali to će vjerojatno biti po višoj cijeni.
Na upit oko eventualne potrebe za MMF-om, iz HNB-a odgovaraju da i sami znamo što trebamo napraviti. Pitanje je nastaviti kao sada ili dovesti MMF i pridržavati se zadanih kriterija, a tko bi to radio u izbornoj godini, kažu u HNB-u.
U središnjoj banci upozoravaju da je u protekle dvije godine ostvareno zamjetno pogoršanje manjka opće države.
"Mjereno preko tzv. ukupnog fiskalnog salda, koji adekvatnije odražava financijske potrebe države, manjak opće države se utrostručio, s 2,1 posto BDP-a u 2008. na oko 6,0 posto BDP-a u 2010. godini", navode analitičari HNB-a u novoj publikaciji "Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama" i procjenjuju da bi manjak opće države u 2011. mogao iznositi 21,2 milijarde kuna, ili 6,2 posto projiciranog BDP-a.
Potrebe za financiranjem manjka i refinanciranjem obveza utječu na povećanje javnog duga, pa u HNB-u procjenjuju da bi on krajem ove godine mogao iznositi 41 posto BDP-a, a u idućoj premašiti 45 posto BDP-a (ne uključujući moguće preuzimanje obveza brodogradilišta za koje jamči država).
Također napominju i kako bi, ako država ne bi bila u mogućnosti realizirati planirana zaduženja u inozemstvu, njeno okretanje domaćem financijskom tržištu moglo dovesti do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita.
A u idućoj godini rast plasmana banaka privatnom sektoru, isključi li se utjecaj tečaja, mogao bi biti 5 posto (ove godine 3,5 posto).
Monetarna politika, uz održavanje stabilnosti tečaja, nastojat će i dalje poboljšavati uvjete financiranja i tako potaknuti rast plasmana banaka, ističu iz HNB-a.
U 2011. očekuje se zadržavanje stabilnosti tečaja kune prema euru uz uobičajene sezonske oscilacije, a iz središnje banke najavljuju da će stabilnost tečaja, prema potrebama, podržavati deviznim intervencijama, a spremni su koristiti i druge instrumente, što se posebice odnosi na mogućnost korekcije stope obvezne pričuve.
Po podacima HNB-a, ukupni bruto inozemni dug je krajem rujna ove godine dosegnuo 43,4 milijarde eura, a budući da do kraja ove godine ne bi trebalo doći do njegova značajnijeg prirasta, njegov bi se udio u BDP-u mogao zadržati na dosegnutoj razini od 96 posto BDP-a, dok bi u u idućoj godini mogao biti na razini 98,9 posto BDP-a.
Analitičari središnje banke ističu i kako kretanja na tržištu rada pokazuju da su se poslodavci uvjetima smanjenja proizvodnje prilagodili ponajprije otpuštanjem radnika, u ovoj se godini očekuje pad zaposlenosti za 5 posto, a u idućoj za 0,8 posto.
Očekuje se da će se trend smanjenja broja zaposlenih osoba nastaviti u prvoj polovini 2011., dok bi tek krajem 2011. mogle biti zabilježene nešto izraženije pozitivne promjene, procjenjuju u HNB-u.
Po njihovim projekcijama, stopa inflacije bi s ovogodišnjih 1,1 posto u idućoj godini mogla porasti na 2,3 posto, dok bi manjak tekućeg računa platne bilance, sa 2,1 posto BDP-a u 2010. godini, u 2011. mogao porasti na 2,7 posto BDP-a.