"Vlada će zatražiti od predsjednika da se osobe koje su radile za Državnu sigurnost (komunistička služba sigurnosti) opozovu nakon tameljite analize" stanja, rekao je Nikolaj Mladenov.
Po njegovim riječima, utvrđeno je da 40 posto od 114 bugarskih diplomatskih misija u inozemstvu, među kojima je 13 u europskim zemljama, predvode bivši agenti tajnih služba.
Dvadeset osam veleposlanika i pet otpravnika poslova, među kojima deset u zemljama EU-a, bili su agenti i suradnici tajnih služba, napose špijunske, u doba Hladnoga rata, po popisu povjerenstva za otvaranje komunističkih arhiva.
Među njima su diplomati na službi u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Rusiji, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, balkanskim zemljama, UN-u, UNESCO-u, Kini i Japanu.
Predsjednik Parvanov se ipak "odlučno usprotivio čistki iz političkih razloga." "Upravo su ti diplomati, a ne sadašnja vlada, postigli da Bugarska uđe u Europsku uniju i NATO", podsjetio je.
Parvanov, čije se ime 2007. spominjalo među imenima suradnika protuobavještajne službe, pozvao je da se "prekine likvidacija državnih struktura, pa i diplomacije", ali je ipak pristao da se pojedinačno ispitaju svi slučajevi sa spomenuta popisa diplomata.
Vlada usto planira donijeti dopunu zakona o diplomatskoj službi, po kojoj bivši agenti komunističke tajne službe neće više moći zastupati Bugarsku u inozemstvu, rekao je Mladenov.
Zakon o otvaranju arhiva, koji se primjenjuje od konca 2006., predviđa gotovo posvemašnje otvaranje spisa služba za civilnu i vojnu špijunažu i kontrašpijunažu. Nikakve pravne posljedice nisu predviđene za bivše agente i suradnike tajnih služba.