Lesar je novinare u Saboru izvijestio da je od Vlade zatražio da u saborsku proceduru uputi izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te Zakona o obvezama i pravima zastupnika u Hrvatskom saboru.
"Utvrdio sam kako u oba zakona stoji da dužnosnik ili zastupnik, za vrijeme kada se nađe u u istražnom pritvoru, zatvoru ili odsluženju kazne zatvora do šest mejseci, ima pravo primati punu plaću kao da radi", kazao je, ocijenivši takvu praksu primjerom nejednakosti pred zakonom.
Upozorava, naime, kako po Zakonu o radu, ako radnik završi u pritvoru ili istražnom zatvoru poslodavac mu istoga trenutka uskraćuje plaću i prema njemu, osim plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa na miminalnu osnovicu, nema nikakvih drugih obveza.
Slično je, napominje, i kod državnih službenika kojima u slučaju da završe u pritvoru odmah slijedi suspenzija iz službe i pravo na 60 posto plaće, a ako uzdržava člana obitelji 80 posto.
"Smatram da bi zbog društvene pravednosti i odgovornosti u Hrvatskoj državni dužnosnici koji završe u istražnom zatvoru ili pritvoru ili odsluženju kazne zatvora manjoj od šest mjeseci, dakle kada po sili zakona ne dolazi do prestanka mandata, trebali imati pravo tek na minimalnu plaću propisanu Zakonom o minimalnoj plaći. Barem da je u tom dijelu određena količina jednakosti, pa čak i u kriminalu", poručio je Lesar.
Podsjetio je pritom na slučaj HDSSB-ovca Branimira Glavaša, koji je pred presudom za ratne zločine prebjegao u BiH, a cijelo je vrijeme primao zastupničku plaću "prema zakonima koji, nažalost, u Hrvatskoj još vrijede".
Hrvatska danas, ističe Lesar, svjedoči i slučaju Ive Sanadera, nezavisnog zastupnika koji je nedavno uhićen u Austriji, a iako je u medijima naveo kako ne prima zastupničku plaću, to pravo, naglašava, svakog trenutka može aktivirati i primati plaću kao da je na radnom mjestu.
Upitan može li se očekivati da će Sanader, budući da mu je imovina blokirana, sada aktivirati pravo na zastupničku plaću, Lesar je odgovorio da takva mogućnost postoji.
Zakonske izmjene nije, kaže, osobno predložio zbog prakse vladajuće većine da u dnevni red saborske sjednice oporbeni prijedlog uvrštava tek dva mjeseca nakon podnošenja, a na raspravu, u prosjeku, dolazi tek nakon dvije godine.
"Mislim da bi vladin prijedlog zaslužio hitnu proceduru, u proklamiranom načelu borbe protiv korupcije", istaknuo je Lesar.