Dosadašnji slab izlazak na referendum pokazuje da će u najboljem slučaju svoje mišljenje o tome kako bi na nov način trebalo izgledati ustrojstvo i način rada javne radio-televizije do zatvaranja birališta u 19 sati dati četvrtina birača.
To je slabiji rezultat nego prije 5 godina kad se o sada važećem zakonu o javnoj radio-televiziji također glasovalo na referendumu i kad je na birališta došlo 31 posto građana. Mediji navode da je slab odaziv na referendum rezultat zbunjenosti, odnosno da velikoj većini nije jasno o čemu se odlučuje.
Protiv novog zakona izjasnila se sadašnja oporba u parlamentu koja tvrdi da bit novog zakona nije u organizacijskim promjenama nego u nastojanju vlade da program javnog servisa podvrgne većem političkom nadzoru. Vlada sa svoje strane tvrdi da je glavni cilj izmjena zakona o radio-televiziji stabilizacija financijskog stanja na televiziji, te profesionalnije i autonomno djelovanje novinara u informativnom programu.
Između ostalog, potvrda zakona značila bi da se mjesečna pretplata koja sada iznosi 12 eura jednom godišnje usklađuje s inflacijom, smanjio bi se sastav programskog i nadzornog odbora, natječaji za urednička mjesta bili bi javni, a uvela bi se i polusatna emisija za tzv. neautohtone manjine, što sadašnja vlada predstavlja velikim iskorakom u ostvarivanju prava manjina.
Neslužbeni rezultati referenduma bit će poznati kasno večeras, a službeni 28. prosinca.