Hrvatsku smatraju najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvom ali oporavak gospodarstva pritišću problemi s obzirom na režim fiksnih valutnih tečajeva i nisku izvoznu osnovicu, upozorava Christian Keller iz Barclays Capitala.
Tako je gospodarstvo u prošloj godini zabilježilo pad aktivnosti za 5,8 posto da bi u trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježilo skroman rast u odnosu na isto razdoblje lani u visini 0,2 posto.
Taj je oporavak "ponajprije rezultat dobre turističke sezone", ističe glavni ekonomist Societe Generale-Splitska banka Zdeslav Šantić.
Usporedba s balkanskim susjedama, koje nisu članice Europske unije, navodi na zaključak o kaskanju Hrvatske, ističe novinar FT-a Neil Macdonald.
Europska središnja banka pozvala je hrvatske dužnosnike da se pozabave fiskalnim neravnotežama, podsjeća on.
Tako proračun za sljedeću godinu, usvojen 23. studenog, uključuje odredbu o fiskalnoj odgovornosti i predviđa smanjenje manjka na 4,3 posto BDP-a, uz procijenjene prihode u visini 107,4 milijarde kuna i potrebu zaduživanja za 23,3 milijarde kuna, uključujući 9,3 milijarde kuna za potrebe servisiranja duga, ističu dužnosnici ministarstva financija.
Međunarodni monetarni fond poručio je Zagrebu da usvoji "dalekosežne i izazovne reforme". Hrvatska vlada inače zazire od pozivanja u pomoć MMF-a radi stand-by aranžmana kakav je odobren Srbiji i Bosni i Hercgovini.
"Smatra se da se Hrvatska izvukla i bez MMF-a", tumači glavni analitičar UniCredita za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja.
Hrvatsku također pritišće težak teret duga, pri čemu vanjski dug, ponajprije u privatnom sektoru, iznosi oko 88 posto BDP-a, navode FT.
Vlada se nada da će pristupom Europskoj uniji osigurati izvore financiranja i poduprijeti moral građana. No, nesigurna vladajuća koalicija na čelu s Jadrankom Kosor oklijeva s teškim reformama, piše list.
U Zagrebu i dalje nisu sigurni kako se riješiti državnih brodogradilišta, što je uvjet za zaključenje pregovora o pristupu EU. Sljedeće godine Hrvatsku čekaju parlamentarni izbori, a popularnost vlade bilježi strmoglavi pad baš kao i hrvatsko gospodarstvo, piše list dodajući da je stopa nezaposlenosti u ovoj je godini dosegnula 12,5 posto.
Stoga je euroskepticizam među hrvatskim građanima još izraženiji nego među građanima članica EU-a, pokazuju rezultati nedavne ankete Gallup Balkan Monitora.
Analitičari u Zagrebu tvrde ipak da će mnogi građani glasati za pristup EU, nakon što Hrvatska dobije konkretan datum pristupa.
Bruxelles je impresioniran kampanjom premijerke Kosor o borbi protiv korupcije, piše FT.
Uhićenja su možda u kratkoročnoj perspektivi usporila poslovanje jer u birokratskom aparatu strahuju od bilo kakvih potpisa. No, nove su štete vjerojatno spriječene. "To je odlično za društvo", zaključuje Šaravanja.