Osnivač, glasnogovornik i zaštitni znak stranice specijalizirane za curenje povjerljivih dokumenata, taj 39-godišnji Australac, gotovo nepoznat početkom godine, postao je u nekoliko mjeseci jedna od najviđenijih osoba na planetu, jedino poznato lice WikiLeaksa.
"Mi želimo tri stvari: osloboditi novinarstvo, otkriti zloporabu i sačuvati dokumente koji tvore povijest", objasnio je u kolovozu u jednom od rijetkih javnih nastupa.
Postao je onaj kojeg se boji Pentagon, koji prodire u najčuvanije tajne, ali i zagonetna osoba. Nedavno je čak odbio, iz opreza, navesti točan datum i mjesto rođenja. No objavio ga je Interpol u međunarodnoj tjeralici zbog "silovanja": rodio se 3. srpnja 1971. u Townsvilleu na obali Queenslanda u Australiji. Assange je sav život proveo putujući s roditeljima koji su radili u kazalištu.
"Suočavamo se s organizacijama koje ne poštuju pravila. Suprotstavljamo se obavještajnim agencijama", rekao je čovjek koji WikiLeaks vidi kao "narodnu obavještajnu agenciju" iz skrivenih izvora u labirintu poslužitelja.
Rođen na sjeveroistoku Australije, Julian Assange provodi nomadsko djetinjstvo zbog kojeg pohađa 37 škola, kao što je ispričao australskim medijima.
Kao tinejdžer u Melbourneu otkriva talent za informatičko gusarstvo. Policija ga privodi, ali se izvlači, priznavši krivnju, s novčanom kaznom i obećanjem da će se dolično ponašati. U kasnim 20-im godinama života na melbourneskom sveučilištu studira matematiku i fiziku. Haker-pokajnik postaje savjetnik za sigurnost, poduzetnik, tehnološki savjetodavac, novinar-istraživač itd. Osniva WikiLeaks potkraj 2006. s "desetak osoba iz krugova za zaštitu ljudskih prava, medija i visoke tehnologije". Assange kaže da nikad nije želio postati javnim licem WikiLeaksa. Plan mu je bio, kako je sam rekao, da organizacija uopće nema javnog lica "jer nisam želio da ičiji ego igra ulogu u WikiLeaksovim aktivnostima". Prije najnovijeg i najpoznatijeg objavljivanja tajnih dokumenata, stranica je imala pet stalno zaposlenih, nekoliko desetaka aktivnih dobrovoljaca i 800 dobrovoljaca s djelomičnim "radnim vremenom". Sam Assange je, kako je otkrio u internetskom razgovoru za britanski Guardian, djelovao kao nakladnik i glavni urednik, ali je nastavio i vlastita istraživanja.
"Na kraju, netko mora preuzeti odgovornost u javnosti, a samo je hrabro vodstvo u stanju djelovati na naše izvore da preuzmu rizike zbog općeg dobra", rekao je Assange britanskom listu. "Tako sam dospio pod baražnu vatru napada na svim područjima mog života, ali sam i stekao, katkad možda i nezasluženu, vjerodostojnost neke vrste sile koja donosi ravnotežu" u odnose na svijetu, otkrio je Assange Guardianu.
Iako stranica postaje poznata kad su objavljene njegove prve ekskluzivne reportaže, Assange postaje međunarodno poznat tek ove godine s tri "mega curenja".
Dvjesto pedeset tisuća američkih diplomatskih dokumenata, koji su se počeli objavljivati u nedjelju, 28. studenoga, pridodaje se masi objavljenih stotina tisuća povjerljivih dokumenata američke vojske o ratu u Afganistanu i Iraku.
Na čelu WikiLeaksa Assange vodi život dostojan špijunskog romana, bježeći iz zemlje u zemlju, odsjedajući kod pristaša ili prijateljevih prijatelja, odbijajući reći odakle dolazi i kamo ide, mijenjajući brojne telefone brojeve kojih daje na kapaljku.
Švicarska pošta zatvorila je njegov bankovni račun zbog "lažna mjesta stanovanja".
Visok, vitak, ironična osmijeha, svaku riječ odmjerava polako i jednolično, ponekad jedva čujno.
Potkraj ljeta nedaće se množe. Na proputovanju Švedskom dvije mlade žene optužuju ga za silovanje i seksualno zlostavljanje.
Polovicom studenoga Švedska, koja mu je već odbila dozvolu boravka, izdaje međunarodni uhidbeni nalog radi istrage.
Nedaće se množe i iz sama WikiLeaksa: njemački glasnogovornik organizacije Daniel Domscheit-Berg zalupio je potkraj rujna vratima osudivši Assangeovu autoritarnost zbog koje se posvadio i s islandskom zastupnicom Birgittom Jonsdottir, koja mu je bila oslonac.
Suočava se i s optužbama za "neodgovornost", jer su neka "curenja informacija" mogla ugroziti i ljudske živote.
"Nije nam cilj da nevini ljudi stradaju", branio se on potkraj rujna u Londonu objašnjavajući kako samo traže "istinu".
Iako progonjen sa svih strana, Assange i dalje provocira. Uoči uhićenja pozvao je čak i predsjednika Baracka Obamu da podnese ostavku ako je prikrivao činjenicu da američki diplomati špijuniraju UN.