"To je bila gesta koja nas svojom pokorom (???) plijeni i danas. To je bila gesta koja je tražila pomirenje", rekao je tijekom posjeta Varšavi njemački predsjednik Christian Wulff, dodajući da se iz Brandtove geste razvila "slika jedne nove Njemačke i novih Nijemaca, slika slobodoljubive, demokratske i miroljubive Njemačke koja traži pomirenje sa svojim susjedima".
Njemački predsjednik boravi u Varšavi, gdje s poljskim kolegom Bronislawom Komorowskim sudjeluje na svečanostima u povodu 40. godišnjice potpisivanja Varšavskog ugovora kojim je Njemačka, 25 godina nakon Drugoga svjetskog rata, priznala zapadnu granicu Poljske na rijekama Odri i Nisi, dogovorenu između saveznika na Potsdamskoj konferenciji 1945.
Varšavski je ugovor važan element pomirbene politike Willyja Brandta, kojim je uvelike omogućeno i postupno približavanje Zapadne i Istočne Njemačke, što je na kraju završilo padom Berlinskoga zida 1989.
Nekoliko mjeseci prije Varšavskog ugovora potpisan je Moskovski ugovor u kojem su Njemačka i Sovjetski Savez priznale poslijeratne europske granice.
Wulff je u Varšavi podsjetio na otpor na koji je Brandt naišao u Njemačkoj, posebice kad je riječ o kršćanskim demokratima.
"Ja tu bojazan i danas mogu razumjeti, ali ona se, hvala Bogu, nije ostvarila", rekao je Wulff.
I njemački mediji danas podsjećaju na veliki unutarnjopolitički otpor koji je Willy Brandt doživio zbog politike prema Istoku. Najveći su otpor priznavanju granica pružile udruge Nijemaca prognanih iz područja koja su prije Drugoga svjetskog rata pripadala Njemačkoj, poput Istočne Pruske ili Gornje Šlezije.