Nastavlja se smanjivanje državnih potpora koje su lani pale za devet posto u odnosu na 2008. godinu, a čak 23 posto u odnosu na 2007. godinu, no njihova je razina ipak još relativno visoka, istaknula je predsjednica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec.
Udio ukupnih potpora u BDP-u iznosi 2,61 posto, a godišnji iznos po stanovniku je oko 2.000 kuna.
No, bez poljoprivrede, ribarstva i prometa ukupne potpore iznose 3,7 milijardi kuna, što je 1,1 posto BDP-a, a time možemo biti relativno zadovoljni jer se približavamo prosjeku EU od 0,69 posto, kaže Spevec.
Ipak, udio potpora za poljoprivredu i ribarstvo stalno raste - od 3,2 milijarde kuna ili 29 posto u 2007. godini, lani je narastao na 3,7 milijardi kuna, odnosno 42 posto.
Povećane su i potpore za RTV, s 1,06 milijardi kuna u 2008. na 1,13 milijardi kuna u 2009. godini, kada su dosegle gotovo 30 posto ukupnih sektorskih potpora. Od ostalih sektora najviše je dobio promet - 1,30 milijardi kuna, od čega se većina odnosi na HŽ (709 milijuna kuna), a brodogradnja je unatoč značajnom smanjenju dobila još uvijek znatnih 1,15 milijardi kuna.
Ta tri sektora su najveći gutači sektorskih potpora, koje su s ukupnim iznosom od 3,8 milijardi kuna i dalje prevelike.
Brodogradnji su ipak značajno skresane potpore - u 2007. iznosile su 3,1 milijardu kuna, 2008. bile su 1,9 milijardi kuna, a lani 1,15 milijardi kuna. No, u tu svotu nisu uračunata jamstva u iznosu od 2,2 milijarde kuna koja su lani došla na naplatu, kaže Spevec.
Iznos jamstava u ovoj godini bit će poznat kada brodogradilištima budu odobreni programi restrukturiranja, no znamo da ih je Ministarstvo gospodarstva odobrilo vrlo malo, kaže predsjednica Vijeća AZTN-a.
Nije dobro što padaju horizontalne potpore, sa 662 na 658 milijuna kuna, jer se jedino putem njih može dugoročno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U EU potpore za horizontalne ciljeve u sektoru industrije i usluga iznose 84 posto, a kod nas tek 13 posto, upozorila je Spevec.
U odnosu na 2008. povećane su horizontalne potpore za male i srednje poduzetnike, sa 172 na 228 milijuna kuna, te za okoliš i uštedu energije, s 27,2 na 64,6 milijuna kuna, dok su značajno smanjene potpore za istraživanje i razvoj, s 209,5 na 139 milijuna kuna, kao i za zapošljavanje, sa 136,4 na 42,6 milijuna kuna.
Također su porasle regionalne potpore, s 310,9 na 319,4 milijuna kuna, i lokalne potpore, sa 178,4 milijuna na čak 319,4 milijuna kuna.
Lani su se prvi puta pojavile i tzv. krizne potpore za otklanjanje teškoća nastalih zbog globalne krize i za povećanje likvidnosti, a dodijeljeno je 93,6 milijuna kuna takvih potpora.