Sudjelujući u četvrtak na Slovenskoj televiziji u raspravi o problemima koje je za premijera Boruta Pahora izazvala objava prve od 836 poruka američkih diplomata iz Ljubljane u Washington, one u kojoj se navodi da je Pahor želio doći do susreta s američkim predsjednikom u zamjenu za primanje jednog zatvorenika iz Guantanama u neki slovenski zatvor, što je kasnije demantirano, Balažic je rekao da je poznato kakvu je ulogu američka diplomacija u zadnje dvije godine imala u rješavanju slovensko-hrvatskog graničnog prijepora i deblokade hrvatskih pristupnih pregovora, te da se dobar dio neobjavljenih poruka odnosi upravo na pitanje hrvatsko-slovenskih odnosa.
Ako sadržaj tih poruka i bude objavljen, Balažic ne očekuje da bi to izazvalo probleme ili dovelo u neugodnu situaciju premijera Boruta Pahora.
"U razgovorima iz tih bilješki ne može se zaključivati da su to službeni američki ili slovenski stavovi ili politika. To je sirovina koja u nekim slučajevima može postati službenom politikom", rekao je Balažic, upozoravajući da je tajnost takvih bilježaka i razgovora osnova uspješne diplomacije.
"Da nema takvih razgovora ne bi bilo, primjerice, Osimskih sporazuma bivše SFRJ s Italijom kojima je određena slovensko-talijanska granica, ne bi bilo Brijunske deklaracije iz srpnja 1991. godine kojom je praktično izborena slovenska samostalnost, a ne bi bilo niti arbitražnog sporazuma s Hrvatskom", kazao je.
Većina sudionika rasprave na Slovenskoj televiziji o problematici objava WikiLeaksovih dokumenata, a među njima je bilo i nekoliko političara, poput europarlamentaraca Jelka Kacina i Alojza Peterlea, priznala je da premijer Borut Pahor nije "politički mešetario" s Amerikancima, kako su neki posumnjali iz objavljenog diplomatskog materijala, ali su ga upozorili da ubuduće mora biti oprezniji u neformalnim kontaktima kakvi su posjeti stranim veleposlanstvima i ublažiti svoj "iskren" i "rječit" stil.