Za takvu budućnost potrebna su istraživanja novih žitarica otpornih na vrućinu, sušu ili poplave, zatim jača potpora poljoprivrednicima i bolja nacionalna politika u svakoj od afričkih država u nizu sektora od prijevoza do obrazovanja.
"Afrika može hraniti samu sebe. I ona može od gladnog uvoznika postati samodostatni proizvođač u samo jednoj generaciji", navodi se u međunarodnoj studiji koju je vodio profesor Calestous Juma sa sveučilišta Harvard.
Oko 70 posto Afrikanaca uključeno je u poljoprivredni sektor no unatoč tomu pothranjeno je oko 250 milijuna ljudi ili četvrtina stanovništva najsiromašnijeg kontinenta.
Broj pothranjenih narastao je za 100 milijuna od 1990.
U studiji predstavljenoj usporedo s održavanjem svjetskog summita o klimi u Cancunu u Meksiku, Juma je priznao da će klimatske promjene otežati taj proces, no da bi se uspjelo valja promijeniti politike kakve su dovele do ovisnosti o pomoći u hrani.
Studija "Nova žetva, poljoprivredna inovacija u Africi", poziva nacionalne vođe na veće sudjelovanje u rješavanju problema kao što su voda, energetika, prijevoz, komunikacije i obrazovanje.
Vojska, primjerice, može odbiti graditi novu cestu prijeko potrebnu za dostavu hrane, no "ako to zatraži sam predsjednik države, vojni zapovjednik ne smije odbiti", rekao je Juma.
Novo sjemenje žitarica, čak i genetski modificirano, može pomoći razviti otpornije vrste.
"Nove tehnologije, napose biotehnologija, pružaju Africi dodatne alate za poboljšanje prinosa", drži predsjednik Blaise Compaore iz afričke države Burkine Faso.
Nije nevažno da metode razvijene u Africi mogu pomoći i drugim dijelovima svijeta jer će "utrti put boljoj suradnji Afrike i Južne Amerike", rekla je Laura Chinchilla, predsjednica Kostarike.