Pošto je parlament raspušten krajem rujna nakon neuspjelog referenduma o izravnom biranju predsjednika države, 2,6 milijuna birača bira zastupnike među rekordnih 20 stranaka i 19 nezavisnih kandidata.
Moldavske su stranke podijeljene između vladajuće koalicije koja zagovara približavanje Europskoj uniji te Komunističke stranke koja želi jačati veze s Rusijom.
Prema zadnjim anketama izborni prag od 4 posto prijeći će iste one stranke kojima je to uspjelo na prijevremenim izborima raspisanima nakon nemira izazvanih prijepornom pobjedom komunista koji su vladali od 2001.
Proeuropska koalicija Liberalnih demokrata, Demokratske stranke, Liberalne stranke te Saveza Nova Moldova pobijedila je 2009., no ona nema 61 zastupnički glas od ukupno 101 potrebnih za izbor predsjednika države.
Analitičari strahuju da će se u nedjelju ponoviti scenarij iz srpnja 2009. te će novi saziv parlament jako nalikovati prethodnome.
Ako nijedna stranka ne promijeni strategiju, politička će se kriza nastaviti, drže stručnjaci.
Prema anketama komunisti, koji se protive izravnom izboru predsjednika, trebali bi dobiti između 25 i 39 posto glasova, no ni oni ne bi imali predsjedničku većinu od 61 glasa.
Ako bi jedna proeuropska stranka napustila koaliciju i podržala komuniste izlazak iz krize bio bi moguć.
Takvu opciju ne treba isključiti jer dio koalicije želi se distancirati od Liberala koje vodi Mihai Ghipmu, predsjednik parlamenta, trenutačno i šef države.
Ghimpu je donio nekoliko prijepornih odluka što mu druge stranke zamjeraju, a jedna od njih je uvođenje "Dana sovjetske okupacije", čime je dodatno razbjesnio Moskvu.
Rusija je naime zahladila odnose s Moldovom otkako je prozapadna koalicija pobijedila 2009.
Neizravan izbor predsjednika s najmanje 61 zastupničkim glasom uveden je ustavnom reformom 2000.