Dodao je kako samo razvoj novih tehnologija može smanjiti emisije ugljičnog dioksida (CO 2). Ukupna ulaganja u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u idućih 10 do 12 godina procjenjuju se na oko 10 milijarda eura, što će sigurno pridonijeti gospodarskom razvoju.
"Vjerujem da ćemo uspjeti ovu ekološku i gospodarsku krizu iskoristiti kao poticaj za razvoj", rekao je Ružinski. Napomenuo je kako moramo prihvatiti međunarodne obveze, ali nam moraju poslužiti kao poticaj za razvoj te da ulaganja u zaštitu okoliša treba iskoristiti kao investiciju, a ne kao trošak.
Proizvodnjom zelene energije moramo potaknuti veću opću proizvodnju, uključiti se u globalni sustav te tu proizvodnju dovesti u Hrvatsku, jer ključ razvoja nije samo u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora nego i u proizvodnji (dijelova) opreme za obnovljive izvore.
U Hrvatskoj je razvoj "zelene ekonomije" počeo s gospodarenjem otpadom, kad je otvoreno više od 4000 novih radnih mjesta i izgrađeni novi pogoni za iskorištavanje vrijednih svojstava iz otpada, a više od milijardu dolara ulaže se u modernizaciju rafinerija, rekao je državni tajnik Ružinski.
"Još smo u dubokoj svjetskoj gospodarskoj krizi, ali istodobno i u krizi okoliša zbog klimatskih promjena, koja je možda i teža, ali je ona i prilika za nov oblik gospodarskog razvoja", rekao je Ružinski i poručio da "moramo težiti tom razvoju kako bismo zaustavili klimatske promjene".
Napomenuo je da se na konferenciji o zaštiti klime u Meksiku očekuju odgovori, ali bio dogovor o određenim kvotama smanjenja emisija postignut sada ili sljedeće godine u Južnoj Africi, činjenica je da se sve zemlje u svijetu, pogotovo razvijene i one koje se ubrzano razvijaju, shvaćaju da je ta "zelena ekonomija", "zeleni razvoj" budućnost u koju treba ulagati i mi toga moramo postati svjesni.
Govoreći o klimatskim promjenama kao ključnoj odrednici razvoja i zaštite okoliša, istaknuo je da su položaj i razvoj svjetskog gospodarstva, posebice u EU, bitno uvjetovani sustavom zaštite okoliša.
EU je kao jedna od najsnažnijih državnih zajednica postala svjetski predvodnik u borbi za zaštitu klime, a Hrvatska je potpisnica Kyotskog protokola te završava pristupne pregovore s EU-om. Državni tajnik Ružinski izvijestio je da su završili pregovori o 15. poglavlju (energetika), a pri kraju su pregovori o 27. poglavlju 27 (zaštita okoliša). Podsjetio je da se Hrvatska obvezala da će pet posto smanjiti emisiju CO 2.
Ružinski je pozdravio posebno sudionike skupa iz susjednih zemalja, rekavši kako je suradnja u zaštiti okoliša uspješna te da vjeruje kako će skup pridonijeti budućoj suradnji, o čemu se danas i razgovara.
Regionalnu konferenciju o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti organizirala je Infoarena grupa. Sudionicima je predstavljen investicijski potencijal te modeli financiranja razvojnih projekata u zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. Gosti iz regije predstavili su iskustva i strategije svojih zemalja.