"On izaziva nelagodu kao i prije stotinu godina. Da bi se obilježila njegova smrt, Rusija bi se trebala zamisliti nad time što je učinila u stotinu godinu, a to nitko ne želi", smatra Pavel Basinski, autor nedavno objavljene knjige u kojoj obrađuje okolnosti Tolstojeve smrti.
Bježeći od supruge i imanja Jasnaja Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828., 82-godišnji Tolstoj lutao je od jednog do drugog manastira sve dok se nije razbolio i umro 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo.
Uoči Prvog svjetskog rata, boljševičke revolucije i građanskog rata, Tolstojeva smrt bila je simbol ruske sudbine, napominje direktor Tolstojeva muzeja u Moskvi Vitalij Remizov.
Novi obnovljeni muzej ponovno će se otvoriti u Astapovu, a u sklopu kulturnog programa bit će prikazan dokumentarni film o Tolstoju te održan međunarodni kolokvij.
Međutim, stogodišnjica se neće naveliko obilježavati i nijedan od velikih ruskih muzeja nije za tu prigodu pripremio retrospektivu.
Film Michaela Hoffmana "Tolstoj, posljednja jesen" nastao je u holivudskoj produkciji, a Rusija, koja je trošila milijune na financiranje povijesnih filmova, nije se zanimala za tu temu.
U usporedbi s Puškinom, pjesnikom kojemu su Rusi odali počast grandioznom komemoracijom o 200. godišnjici smrti, Tolstojevu snagu moralista današnja Rusija kao da nastoji izbjeći.
"Danas je Tolstoj popularniji na Zapadu", drži Vladimir Tolstoj, piščev potomak i voditelj muzeja u Jasnajoj Poljani koji ističe da je "Tolstoj volio istinu, a ima previše laži i licemjerja u današnjoj Rusiji".
Autor romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina" uživao je golem ugled za života. "Imamo dva cara, Nikolaja II. i Lava Tolstoja", govorio je njegov suvremenik Aleksej Suvorin 1901.
Međutim, asketizam i nenasilje koje je Tolstoj zastupao u drugom dijelu svog života, nisu popularni ni danas kao što nisu bili popularni ni među njegovim suvremenicima.
"Njegova ideja odricanja od bogatstva čini se apsurdnom u Rusiji koja proživljava razdoblja prvobitnog kapitalizma", drži Basinski.
Znanstvenik s moskovskog Filozofskog instituta Abdusalam Guseinov drži da su Tolstojeve "ideje slabo prihvaćene" jer današnje "društvo ustraje u iluziji da sve sukobe može riješiti silom".
Basinski vidi sličnosti između predrevolucionarne Rusije Tolstojeva doba i suvremene u tome što su "socijalne razlike koje je Tolstoj osuđivao ponovno goleme". "I to je tragična povijest koja se u Rusiji ponavlja", rekao je.
Ni Ruska pravoslavna crkva nije sklona piscu kojega je izopćila 1901. godine i tu odluku nikada nije povukla. Tolstoj je odbacio brojne crkvene dogme i pokopan je bez crkvenog obreda i bez križa na grobu.