FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Tolstoj na 100-godišnjicu smrti cjenjeniji na Zapadu nego u Rusiji

Autor: rtom
MOSKVA, 19. studenog 2010. (Hina/AFP) - Stogodišnjica smrti ruskog pisca i pacifista Lava Nikolajeviča Tolstoja neće se u njegovoj domovini obilježiti na način koji zaslužuje velikan svjetske literature kojega Zapad slavi mnogo više nego Rusija, ocjenjuju stručnjaci.

"On izaziva nelagodu kao i prije stotinu godina. Da bi se obilježila njegova smrt, Rusija bi se trebala zamisliti nad time što je učinila u stotinu godinu, a to nitko ne želi", smatra Pavel Basinski, autor nedavno objavljene knjige u kojoj obrađuje okolnosti Tolstojeve smrti.

Bježeći od supruge i imanja Jasnaja Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828., 82-godišnji Tolstoj lutao je od jednog do drugog manastira sve dok se nije razbolio i umro 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo.

Uoči Prvog svjetskog rata, boljševičke revolucije i građanskog rata, Tolstojeva smrt bila je simbol ruske sudbine, napominje direktor Tolstojeva muzeja u Moskvi Vitalij Remizov.

Novi obnovljeni muzej ponovno će se otvoriti u Astapovu, a u sklopu kulturnog programa bit će prikazan dokumentarni film o Tolstoju te održan međunarodni kolokvij.

Međutim, stogodišnjica se neće naveliko obilježavati i nijedan od velikih ruskih muzeja nije za tu prigodu pripremio retrospektivu.

Film Michaela Hoffmana "Tolstoj, posljednja jesen" nastao je u holivudskoj produkciji, a Rusija, koja je trošila milijune na financiranje povijesnih filmova, nije se zanimala za tu temu.

U usporedbi s Puškinom, pjesnikom kojemu su Rusi odali počast grandioznom komemoracijom o 200. godišnjici smrti, Tolstojevu snagu moralista današnja Rusija kao da nastoji izbjeći.

"Danas je Tolstoj popularniji na Zapadu", drži Vladimir Tolstoj, piščev potomak i voditelj muzeja u Jasnajoj Poljani koji ističe da je "Tolstoj volio istinu, a ima previše laži i licemjerja u današnjoj Rusiji".

Autor romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina" uživao je golem ugled za života. "Imamo dva cara, Nikolaja II. i Lava Tolstoja", govorio je njegov suvremenik Aleksej Suvorin 1901.

Međutim, asketizam i nenasilje koje je Tolstoj zastupao u drugom dijelu svog života, nisu popularni ni danas kao što nisu bili popularni ni među njegovim suvremenicima.

"Njegova ideja odricanja od bogatstva čini se apsurdnom u Rusiji koja proživljava razdoblja prvobitnog kapitalizma", drži Basinski.

Znanstvenik s moskovskog Filozofskog instituta Abdusalam Guseinov drži da su Tolstojeve "ideje slabo prihvaćene" jer današnje "društvo ustraje u iluziji da sve sukobe može riješiti silom".

Basinski vidi sličnosti između predrevolucionarne Rusije Tolstojeva doba i suvremene u tome što su "socijalne razlike koje je Tolstoj osuđivao ponovno goleme". "I to je tragična povijest koja se u Rusiji ponavlja", rekao je.

Ni Ruska pravoslavna crkva nije sklona piscu kojega je izopćila 1901. godine i tu odluku nikada nije povukla. Tolstoj je odbacio brojne crkvene dogme i pokopan je bez crkvenog obreda i bez križa na grobu.

(Hina) xrt ydv

An unhandled error has occurred. Reload 🗙