"NATO nije gospodarska organizacija, ali ima važnu gospodarsku dimenziju. Zemlje članice okupljaju 13 posto svjetskog stanovništva, ali 60 posto gospodarske moći", rekao je Božinović na konferenciji o iskustvima hrvatskih znanstvenika i gospodarstvenika u suradnji sa Sjevernoatlanskim savezom.
Po njegovim riječima, upravo je u tome privlačnost NATO-a za Hrvatsku koju je politika u posljednjih 20 godina strateški pozicionirala u svijetu, a sada je vrijeme da znanost i gospodarstvo to iskoriste.
Božinović je istaknuo da je Hrvatska, koja je prošle godine postala punopravna članica Saveza, na vrijeme prepoznala gospodarske mogućnosti članstva te je uspostavila strukturu državnih institucija koja brine o tome da se hrvatski proizvodi nađu na listi potreba NATO-a.
Dosad je ostvareno 80 projekata s NATO-om koji su vodili hrvatski znanstvenici, rekao je Božinović istaknuvši primjer neutronskog skenera kojim se pregledavaju kontejneri u lukama u potrazi za narkoticima.
Okupljene znansvenike i gospodarstvenike pozvao je da se angažiraju na poslovima vezanim za infrastrukturu, informatičke tehnologije, plasmanu robe široke potrošnje i na opremanju NATO vojnika, osobito u Afganistanu gdje Hrvatska ima oko 300 pripadnika mirovnih snaga.
Čelnici NATO-a će na skorom summitu u Lisabonu usvojiti novi strateški koncept djelovanja u 21. stoljeću u kojem će, prema Božinoviću, znanost i gospodarstvo imati znajačnu ulogu.
Na konferenciji u hotelu "Palace" sudjeluju predstavnici nekoliko ministarstava, sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, Gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca te čelnici tvrtki koje su poslovale ili žele surađivati s NATO-om.