U nazočnosti dvojice premijera, Bojka Borisova i Vladimira Putina, ugovor su potpisali direktor ruskog Gazproma Aleksej Miller i predsjednica uprave bugarske energetske kompanije BEH Maja Hristova.
Ugovorom je predviđeno osnivanje zajedničke tvrtke koja će graditi i upravljati bugarskim dijelom Južnog toka. Gazprom i BEH u tom će poduzeću imati po 50 posto udjela.
"Rusko-bugarska trgovinska i ekonomska suradnja dobro se razvija, već smo nadmašili bilancu iz krizne 2009. godine. Naše najvažnije veze upravo su u energetskom sektoru i u tom je smislu Južni tok jedan od najvažnijih projekata", rekao je na Putin nakon potpisivanja sporazuma.
"Drago mi je i zahvalan sam što je ruska strana pristala da naša zajednička tvrtka za Južni tok drži svoje financije u Bugarskoj razvojnoj banci, koja je u 100-postotnom vlasništvu bugarske države", izjavio je Borisov.
Plinovod Južni tok trebao bi biti gotov do 2015. godine. Cijena gradnje bit će između 19 i 24 milijarde eura. Na godinu će se njime transportirati 63 milijarde prostornih metara prirodnog plina, ili 35 posto ruskog izvoza plina u Europu.
Južni tok počet će u Novorusijsku na ruskoj crnomorskoj obali i do bugarske Varne u duljini od 900 kilometara gradit će se pod morem. Iz Varne će ići u dva smjera, prvi preko Grčke do južne Italije, a drugi preko Srbije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije do Austrije i sjeverne Italije.
Projekt gradnje Južnog toka pokrenuli su Gazprom i talijanska energetska kompanija ENI 2007. godine. Hrvatska je projektu pristupila u ožujku ove godine tijekom posjeta premijerke Jadranke Kosor Rusiji.