Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, a na njoj su sudjelovali i veleposlanici Hrvatske i Srbije.
Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije bili "prijelomni" jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje. Zajedno s nedavnom isprikom za srpske zločine koju je dao predsjednik Srbije Boris Tadić u Vukovaru te isprikom člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka ti su koraci imali "pozitivan učinak u regiji i u BiH", rekao je Inzko.
Ocjenio je da politička situacija u BiH ostaje "složena" uz "nedovoljno dijaloga i kompromisa", poglavito zbog nacionalističkih politika.
"Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti", kazao je.
BiH ima budućnost u NATO-u i EU samo kao jedinstvena zemlja, rekao je Inzko te naglasio da "retorika o neodrživosti BiH mora prestati".
Kazavši da vodeća hrvatska stranka HDZ BiH poziva na zasebni hrvatski entitet, ocijenio je kako to "možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".
Inzko je naglasio da aktivnost zakonodavne i izvršne vlasti RS stvara stalne izazove funkcioniranju BiH te da nedostatak napretka u rješavanju pitanja vojne imovine priječi BiH u provedbi Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
"Da bi postigla punu održivost i napredovala prema euroatlantskim intergracijama BiH treba političke čelnike koji su spremni promijeniti sadašnju politiku. Političare koji su umjesto politike nultog zbroja spremni na kompromis", rekao je visoki predstavnik.
Inzko je pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi snažan angažman u BiH, a Vijeće sigurnosti UN-a da idućeg tjedna produlji mandat snagama EUFOR-a u BiH.
BiH treba ohrabriti da rješava probleme na koje je ukazala Europska komisija u izvješću o napretku te da "pokrene postupni proces ustavnih promjena", dodao je.
Nebojša Radmanović je u svom istupu ustvrdio da BiH u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira te da je polugodišnji zastoj u reformama vezan uz izbore.
Naglasio da je od završetka rata do danas BiH provela sve ključne elemente Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući i povratak mnogih izbjeglica. Kao ohrabrujuće primjer napredovanja na putu prema EU, naveo je ispunjavanje 174 uvjeta Bruxellesa za ukidanje viza te reforme uprave, pravosuđa i visokog školstva.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović istakao je da nova vlada BiH treba čim prije nastaviti s reformama u interesu euroatlantskih integracija.
"Pregovori o ustavnim reformama, trebaju se nakon izbora nastaviti. Hrvatska ponovo poziva političke čelnike u BiH da nađu snage i postignu kompromis u ključnim pitanjima", rekao je Vilović, dodajući da napretka neće biti bez konsenzusa unutar BiH, regionalnih protagonista i međunarodne zajednice.
Hrvatska, po njegovim riječima, zagovara ustavne amandmane koji će osigurati punu ravnopravnost za sva tri konstitutivna naroda i sve građane u cijeloj BiH.
Vilović je naglasio da Hrvati u BiH, kao najmanja i najranjivija skupina, moraju ravnopravno sudjelovati kod donošenja odluka i ne smiju biti preglasavani, posebno u Federaciji BiH. On je pozdravio ukidanje EU viza za BiH te izrazio žaljenje što primanje BiH u MAP program NATO-a, za koje se Hrvatska snažno zalagala, još nije rezultiralo pokretanjem nacionalnog programa.
Veleposlanica SAD-a Rosemary DiCarlo pozdravila je posljednja postignuća BiH, ukidanje viza za EU te uspješne izbore, ističući kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama".
Izrazila je priznanje BiH za preuzimanje znatno veće odgovornosti u međunarodnoj zajednici "uključivo članstvo u Vijeću sigurnosti i važan doprinos misiji ISAF-a u Afganistanu".
Kazala je da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog potpore nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici".
DiCarlo je izrazila snažnu američku potporu Inzku rekavši da "sve strane moraju poštovati i provoditi njegove odluke" te da za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni postavljeni uvjeti.
Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin ocijenio je kako je "dalje zadržavanje Ureda visokog predstavnika u BiH izgubilo smisao i postalo kontraproduktivno", jer su građani BiH sposobni sami donositi odluke o svojoj budućnosti, a međunarodna zajednica treba surađivati s izabranim čelnicima, uključujući i one u Banjoj Luci.