Na summitu bio, kako se očekuje, trebala biti usvojena Deklaracija o strategiji Europske unije za dunavsku regiju.
Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldovu i dijelove Ukrajine.
Kako pišu europski mediji, strategija predstavlja seriju problema i njihovih rješenja na području, između ostaloga, prometa, energije, zaštite okoliša, rizika, te socio-ekonomskih pitanja.
Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena sljedeći tjedan, te predstavljena 8. prosinca, a ona uključuje vrlo ambiciozne ciljeve na brojnim područjima, pokazuje konačni nacrt dokumenta koji je pripremila Europska komisija.
"Unutar deset godina Strategija bi trebala učiniti od ovog područja vrlo konkurentnu regiju, jednu od najprivlačnijih za ulaganja u Europi, sa snažnim prometnim vezama i dobro zaštićenim okolišem, sigurnom pred novim izazovima poput klimatskih promjena i organiziranog kriminala", kaže se u nacrtu dokumenta kako prenose europski mediji.
Strategija kaže da Dunav koristi premalo svojih plovnih kapaciteta, cijene energenata u dunavskoj regiji više su u odnosu na europske cijene zbog fragmentiranih tržišta, zaštita okoliša traži regionalni pristup upravljanju vodom budući da zagađenje ne poštuje nacionalne granice, prečeste su velike poplave i industrijska zagađenja, a problem su i veliki dispariteti u regiji budući da ona ima neke od najuspješnijih ali i neke od najsiromašnijih regija u EU-u.
Glavni ciljevi Akcijskog plana su da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na ovu godinu te da se dovrše željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.
Emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu.
Broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu. Do 2020. 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata.
U roku od deset godina trideset posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti.
Do 2015., kaže plan, trebao bi biti operativan učinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te učinkovita suradnja između policija u borbi protiv organiziranog kriminala.