Nazivajući je "damom Hrvatskog narodnog kazališta" teatrolog Branko Hećimović rekao je kako je ona bila "glumica 'kontakta', kojoj su najbolje ležale uloge sa samo jednim suigračem".
Intendantica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Ana Lederer istaknula je kako je Eliza Gerner, uz impozantan rad na kazališnim daskama od kojih čak 35 godina na pozornici HNK, odigrala i važnu ulogu u revalorizaciji djela svoga supruga, velikog pisca, režisera i glumca Tita Strozzija.
Ona je također izdvojila i njezine knjige "Kazalište kao sudbina" u kojoj donosi portrete znamenitih kazališnih diva, te knjigu "U sjeni stoljeća koje odlazi", za koju je rekla da je "njezina najosobnija knjiga".
Predsjednik HDP-a Velimir Visković istaknuo je velik doprinos Elize Gerner krležologiji. Ona je, po Viskovićevim riječima, kroz svoje memoarske uspomene, dala autentičan uvid u Krležin stvaralački opus.
Visković je naglasio i kako je Eliza Gerner sa Strozzijem dijelila život dinamičan i pun preokreta, potkrijepivši to činjenicom da, kako je kazao, "Strozzi iako priznat umjetnik, u to vrijeme nije baš bio na listi miljenika zbog 'grijeha' iz NDH".
Pjesnikinja Sibila Petlevski je rekla kako Gerner posjeduje veliku "teatrološku koncentriranost" jer dok piše vješto zavodi i zaokuplja čitatelja.
Dok piše o velikanima hrvatskog glumišta Gerner tekst zaokružuje obiteljskim sjećanjima, pismima i kritikama, rekla je Petlevski.
Velika hrvatska glumica i spisateljica Eliza Gerner započela je glumačku karijeru u rodnom Somboru, a 1948. dolazi u Zagreb. Tijekom karijere glumila je na mnogobrojnim pozornicama i to na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku. Bila je angažirana i u kazalištima u Rijeci, Rostocku i Berlinu.
U mnoštvu uloga koje je odigrala ističu se Melita u Krležinoj "Ledi", Kleopatra u Shawovom "Cezaru i Kleopatri", Klara u Goetheovom "Edmontu" i druge. Autorica je nekoliko knjiga memoarskih zapisa, u kojima je obradila zagrebačko kazališno poraće.