Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će danas prvu procjenu o prometu u trgovini na malo u rujnu, koja će najvjerojatnije pokazati da je potrošnja porasla treći mjesec zaredom.
Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje u prosjeku da je u rujnu potrošnja porasla u odnosu na isti lanjski mjesec za 1,4 posto. Njihove procjene kreću se od rasta za 2,7 posto do pada od 0,3 posto.
U srpnju je, nakon 21 mjeseca neprestanog poniranja, prekinut trend pada potrošnje, a u kolovozu je promet u trgovini na malo porastao za neočekivano snažnih 3,9 posto.
To se, po mišljenju makroekonomista, ponajviše zahvaljuje vrlo dobroj turističkoj sezoni, pozitivnom psihološkom utjecaju ukidanja niže stope kriznog poreza, kao i baznom efektu, odnosno oštrom padu prometa u trgovini na malo lani.
Kao najvažniji razlog jačanja potrošnje tijekom ljetnih mjeseci makroekonomisti navode dobru turističku sezonu.
U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je boravilo 8,69 milijuna turista, ostvarivši 48,22 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 3 posto u dolascima i 2,7 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
No, sa završetkom turističke sezone promet u trgovini na malo ponovno najviše ovisi o domaćoj potražnji, a ona je i dalje nejaka.
„S obzirom da je rast potrošnje u srpnju i kolovozu bio posljedica rasta potrošnje stranih gostiju, u rujnu očekujem smanjenje potrošnje na godišnjoj razini. Pad zaposlenosti, odnosno nepovoljni uvjeti na tržištu rada i dalje predstavljaju najveću prepreku održivom oporavku osobne potrošnje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nakon pada uoči i tijekom ljetnih mjeseci, od rujna je nezaposlenost ponovno počela rasti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u rujnu je broj nezaposlenih porastao za 6.173 osobe ili 2,2 posto u odnosu na kolovoz, na 289.503 osobe. To je za 30.310 osoba ili 11,7 posto više nezaposlenih nego u rujnu prošle godine.
Broj zaposlenih je, pak, u rujnu smanjen za otprilike 18.000 osoba, ili 1,3 posto u odnosu na kolovoz, na 1,422 milijuna, a to znači da slabi realno raspoloživi dohodak.
„Očekujemo usporavanje rasta potrošnje na oko 1 posto godišnje zbog ponovnog rasta nezaposlenosti, nepovoljnih očekivanja u tom pogledu u idućih šest mjeseci, slabljenja pozitivnog baznog efekta i nešto slabijeg rasta prodaje automobila. Relativno slabija temeljna potrošnja, bez automobila i naftnih derivata, je i dalje pod utjecajem pada realno raspoloživog dohotka, visoke nezaposlenosti i razduživanja stanovništva“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.