Birališta će biti otvorena do 20 sati, po istočnoameričkom vremenu (01:00 sati, srijeda, CET), kada se očekuje objava prvih televizijskih izlaznih anketa. Četiri sata kasnije zatvorit će se birališta na najzapadnijem dijelu SAD-a, na Aleutskom otočju ispred obale Aljaske.
Na birališta su pozvani svi registrirani birači, a prema istraživanju Gallupa očekuje se odziv od 45 posto. Na predsjedničkim izborima 2008., kada je odziv bio 64 posto, glasovao je 131 milijun birača, od 225 milijuna građana s pravom glasa, prema statističkom uredu SAD-a.
Do 28. listopada, nešto više od 18 milijuna Amerikanaca iskoristilo je mogućnost ranog glasovanja, koja postaje sve raširenije i popularnije među biračima.
Sve predizborne ankete najavljuju premoćnu pobjedu oporbenih republikanaca i njihovo osvajanje većine u Predstavničkom domu Kongresa, gdje se bira svih 435 zastupnika s dvogodišnjim mandatom.
Republikancima, koji sada imaju 178 mjesta u Predstavničkom domu, treba ukupno 218 mjesta da bi preuzeli nadzor, a predviđa se da bi mogli osvojiti 50 do 60 mjesta koje sada drže demokrati.
U Senatu, gdje se bira 37 od 100 zastupnika sa šestogodišnjim mandatom, republikanci bi trebali osvojiti 10 od 19 demokratskih mjesta oko kojih se vode neizvjesne utrke. Ankete predviđaju da bi demokrati mogli sačuvati minimalnu većinu u Senatu s 51 mjestom.
Demokrati očekuju loše rezultate i na izborima za guvernere 37 od 50 saveznih država, kao i gubitak većine u mnogim zakonodavnim tijelima saveznih država.
Neovisni birači, koji čine oko 30 posto biračkog tijela i 2008. su pomogli izbor Baracka Obame za predsjednika te osigurali demokratima komotnu većinu u oba doma Kongresa, prema Gallupovom ispitivanju sada će glasovati za republikance ili neće izaći na izbore.
Nezadovoljstvo ili apatija birača odlučit će mnoge od tijesnih utrka.
Izbori su svojevrsni referendum o prve dvije godine mandata Baracka Obame, čija je stopa odobravanja po Gallupu pala na 45 posto, a nezadovoljstvo birača najviše je vezano uz slab gospodarski oporavak, visoku nezaposlenost, veliku državnu potrošnju iz deficita, Obaminu reformu zdravstva i imigracijsku politiku.