Zbog demografskog rasta i neodrživoga gospodarskog razvoja stvoren je pritisak na vodu i tla. Zbog ljudske aktivnosti, napose industrije, prometa i onečišćenja mora otpadnim vodama ugrožena je bioraznolikost, te opasno narušena kakvoća zraka, vode i tla, rekla je Šuica.
Zbog pretjerane gradnje do 2025. godine čak 50 posto sredozemne obale moglo bi biti pod betonom, rekla je Šuica. Problemi nastaju i pretjeranim crpljenjem vode, unošenjem invazivnih biovrsta u Mediteran, a svemu treba dodati i klimatske promjene, koje će dodatno otežati život u regiji, a napose siromašnim slojevima stanovništva, naglasila je.
Dobro je da je PAM dobio status promatrača u UN-u i time s regionalne prerastao na međunarodnu razinu, rekla je Šuica, ali i upozorila da PAM nema novca za sve mehanizme koji bi trebali pospješiti rješavanje tih golemih problema.
Stoga Odbor za gospodarsko-socijalnu i ekološku suradnju PAM-a, kojega je Šuica član, predlaže donošenje radnog programa od tri do pet godina, koji bi rješavao ekološke prioritete u regiji.
Posebno je istaknula prijetnje koje regiji donosi turizam, iako je on glavna gospodarska grana u Mediteranu po broju zapošljavanja i prihoda, jer se razvijao na neodrživ način. Mediteranske zemlje stoga moraju smanjiti negativne učinke turizma, čuvati i dobro upravljati prirodnim izvorima regije i donositi mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.
Posebni izvjestitelj PAM-a za vodu Jacques Blanc ističe u svom izvješću pripremljenom za sjednicu da će prema UN-ovim procjenama do 2050. godine 90 posto stanovnika bliskog Istoka i sjeverne Afrike biti žrtve nestašice vode. A u Mediteranu živi 60 posto svjetske populacije siromašne vodom.
Da bi se očuvale vode u toj regiji, potrebno je povećati ponudu kroz navodnjavanje i desalinizaciju, ali i smanjiti rasipanje vode, kampanjama senzibilizacije stanovništva.