Tu racionalizaciju vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa, kani provesti na temelju analiza o broju predmeta i godišnjem priljevu predmeta, te broju državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u županijskim državnim odvjetništvima.
Zakonskim se prijedlogom ustanovljuje 15 županijskih državnih odvjetništava (u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu) i 55 općinskih državnih odvjetništava.
U tom se smislu predlaže spajanje županijskih državnih odvjetništava u Koprivnici i Virovitici s onim u Bjelovaru, Županijsko državno odvjetništvo u Gospiću spojilo bi se s onim u Karlovcu, županijsko tužiteljstvo u Požegi s onim u Slavonskom Brodu, dok bi se Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu pripojila ona u Čakovcu i Zlataru.
Predložena racionalizacija mreže županijskih državnih odvjetništava provodila bi se do kraja 2019.
Ingrid Antičević Marinović je u ime SDP-a prosvjedovala zbog predloženog zakona, za kojega je uvjerena da ukida pravosudna tijela koja su kvalitetno zaživjela, te od kojih ovise brojni građani.
"Prosvjedujemo da se zatvara nešto što je zaživjelo", poručila je, ocijenivši da se ukidanje dijela sjedišta županijskih tužiteljstava kani provesti bez jasnih kriterija, a sve, kako je rekla, kako bi se povećali troškovi, posebno putni, hrvatskih građana.
Da će predložena racionalizacija samo povećati troškove ionako osiromašenih građana smatra i Danica Hursa (HNS/HSU).
Oporbene prozivke odbacio je Emil Tomljanović u ime Kluba HDZ-a, istaknuvši da nije riječ o ukidanju, već spajanju, te da će se taj proces provoditi do 2019. prema ujednačenim kriterijima.
Napomenuo je i da zakon kao mogućnost ostavlja da ministar pravosuđa, uz prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, može u sredinama gdje se to ocijeni potrebnim ustrojiti stalne službe gdje bi se mogla obavljati državnoodvjetnička dužnost.