Dostojanstvo rada izravno je vezano uz pitanje redovite isplate plaća i uplate poreza i doprinosa, a na tom području se zbog krize situacija stalno pogoršava, istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Nažalost, dobar dio radnika spreman je prihvatiti neisplatu plaća zbog straha od gubitka radnog mjesta, a ukupna razina neplaćanja u društvu sada je viša nego što je bila 1999. kada je bila alarmantna, upozorio je Sever.
Prema podacima iz kolovoza, ukupna nenaplaćena potraživanja dosegla su iznos od 31,9 milijardi kuna, od čega 12,7 milijardi otpada na poreze i doprinose.
Osim toga, uskoro se može očekivati val stečajeva jer je u prvih pola godine podignuto 500 zahtjeva za pokretanjem stečajnih postupaka, što je više nego u cijeloj prošloj godini.
Trenutno se vodi oko 700 stečajnih postupaka koji u Hrvatskoj uglavnom ne završavaju s preustrojem nego s likvidacijom tvrtke, napominje Sever.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne podupire poslodavce koji ne isplaćuju plaće, niti plaćaju poreze i doprinose, te ih smatra nelojalnom konkurencijom ozbiljnim poslodavcima, ističe zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić.
S druge strane, poručuje Jakelić, sindikati bi probleme s takvim poslodavcima trebali rješavati na razini tvrtki u kojima se problemi javljaju, a ne na javnim skupovima i mitinzima.
Državni tajnik za rad Krešimir Rožman smatra da u slučajevima neisplate plaća čekanje da se nešto dogodi samo pogoršava situaciju, pogotovo za radnike koji će, što duže čekaju, to teže naplatiti svoja potraživanja.
Stoga bi sindikati i radnici, ako to već neće učiniti poslodavci i država, trebali na vrijeme pokretati stečajeve, prije nego što narasli troškovi "pojedu" njihova potraživanja, kaže Rožman.
Radi efikasnijeg rješavanja kolektivnih i individualnih radnih sporova, kao što su neisplata plaća ili doprinosa, treba jačati institut mirenja jer se time rasterećuju sudovi i omogućava brže rješavanje predmeta, naglasio je predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović.
Posljednjih godina gradimo infrastrukturu za mirno rješavanje ne samo kolektivnih već i individualnih sporova, napominje Begović, tako da je trenutno 250 osposobljenih miritelja spremno posredovati u bilo kojem individualnom radnom sporu.
Glavni ekonomist Svjetske banke Jan Rutkowski upozorio je na probleme koji već godinama opterećuju hrvatsko gospodarstvo te utječu na položaj radnika i dostojanstvo rada.
To je prvenstveno problem visokog troška rada koji generira nižu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u odnosu na usporedive zemlje poput Mađarske ili Češke, a posljedica toga su manje investicije i niže stope rasta.
Osim toga, u Hrvatskoj veliki dio radno sposobnog stanovništva nije aktivan na tržištu rada, što je povezano s problemom neusklađenosti znanja i vještina radnika s potrebama tržišta rada, tako da unatoč visokoj stopi nezaposlenosti poslodavci često ne mogu pronaći radnika s odgovarajućim vještinama.
I u Hrvatskoj je prisutan trend brzog starenja stanovništva i radne snage, pa si u takvoj situaciji zemlja ne smije dopustiti nisku participaciju na tržištu rada jer će zbog toga razina prihoda stanovništva, kako plaća tako i mirovina, ubuduće ne samo ostati niska nego i dodatno pasti, upozorio je Rutkowski.