Heisenbergov film, utemeljen na 'pothvatima' stvarnog austrijskog pljačkaša iz osamdesetih, nagrađen je "zbog svog suptilnog psihološkog seciranja ekstremnog ljudskog ponašanja", ističe se u obrazloženju.
Posebno priznanje u dugometražnoj konkurenciji osvojio je rumunjski film "Medalja časti" Calina Petera Netzera, "naizgled jednostavna mješavina politike, tragedije i humora, s dozom topline i humanosti".
Zlatna kolica u kratkometražnoj kategoriji dobio je talijanski film "Rita" Antonija Piazze i Fabija Grassadonie, ocijenjen kao "maštoviti i kinematografski odraz unutarnjeg svijeta jedne slijepe djevojčice".
U toj je kategoriji posebno priznanje pripalo njemačkom filmu "Sreća" bosansko-hercegovačke autorice Šejle Kamerić, "zbog originalnog načina na koji publiku odvodi na putovanje kroz povijest, sadašnjost i budućnost".
Najboljim dokumentarnim filmom Festivala proglašen je talijanski film "Ja, moja ciganska obitelj i Woody Allen" Laure Halilovic u kojem autorica "izvan svih stereotipnih prikaza, izrazito jakim filmskim jezikom, priča intimnu priču o odrastanju u romskoj obitelji".
Posebno priznanje dobio je estonsko-latvijski dokumentarac "Djeca Karoste" Janisa Jurkovskisa, "vizualno zapanjujuća minijatura o gradu koji nestaje".
Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu "Kockice" osvojio je film "Onda vidim Tanju" Juraja Lerotića, koji "u besprijekornu cjelinu povezuje odličnu glumu, glazbu, montažu i fotografiju".
Direktor Festivala Boris T. Matić izvijestio je da je filmove pogledalo oko 25 tisuća ljudi, što smatra odličnim rezultatom s obzirom na to da je Festival zbog preseljenja u Kino Europu iz Kina SC imao dvostruko manje sjedećih mjesta.
U početku smo se bojali promjene lokacije, no svi su programi odlično prošli, dodao je.
Najbolji filmovi dobili su i novčane nagrade, dugometražni četiri tisuće eura, a kratki i dokumentarni po tisuću eura.
Od otvorenja, 17. listopada, na 8. Zagreb Film Festivalu, koji završava večeras dodjelom nagrada, prikazano je ukupno 95 filmova u pet kinodvorana.