Crteži su rađeni u klasičnoj Šercarovoj tehnici (tuš, pero na koži) na prepoznatljivom predlošku starohrvatskih crkvica, mediteranskih gradova, životinjskog i biljnog svijeta, s jakim poetskim i simboličkim konotacijama.
Likovni kritičar Milan Bešlić ocijenio je kako Šercar, unatoč iznimno velikoj koncentraciji na motive gradova nije njihov portretist, nego njihovu arhitektonsku karakterističnost oblikuje u svoj osebujni crtež.
U različite forme gradova, crkvi i kapelica crtačeva ruka posadila je stabla i fantastične cvjetove, uz zidine vezala divlje i domaće životinje, na trgove privukla mitska bića, ribe i krilate zmije, a na zvonik crkve i kapele čudesne ptice, rekao je Bešlić, koji je autor predgovora.
Šercarov osebujan način rada čini ga jedinstvenom pojavom u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, istaknuo je Bešlić.
Hrvoje Šercar (Zagreb, 1936.) apsolvirao je studij prava, nakon čega se 1959. zapošljava u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", gdje je radio do umirovljenja 1992. Samostalno izlaže od 1960. Od 1964. do 1969. vanjski je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića. Izlagao je na više od šezdeset samostalnih izložaba te njih više od stotinu u Hrvatskoj i inozemstvu. Radio je kazališne scenografije, ilustracije knjiga, a autor je i jednog animiranog filma. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za svoj likovni rad, među kojima se ističu one za radove koje je darovao u dobrotvorne svrhe.
Njegova izložba u Galeriji Forum bit će otvorena do 11. studenog.