O knjizi su govorili povjesničar Željko Holjevac, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, etnologinja Milena Černelić i sociolog Ivan Rogić.
Napomenuvši kako su i drugi narodi imali svoje kućne zadruge Holjevac je istaknuo kako hrvatsko zadrugarstvo zbog različitih utjecaja ima svoje specifičnosti te se razlikuje od života balkanske patrijarhalne zajednice.
Ocijenio je kako Pavličevićeva knjiga obrađuje kompleksnu problematiku važnu za povijest, sociologiju, etnologiju i pravne znanosti.
"Pavličević svojim istraživanjem traži hrvatske specifičnosti u zadrugarstvu", rekao je Šeparović, dodavši kako je knjiga kapitalno djelo o prošlosti našega sela. Istaknuo je kako autor ulazi u zanemarena područja hrvatske povijesne zbilje. Po njegovim riječima unutarnji pravni zakoni su drukčiji od onih iz rimske tradicije, jer u starim hrvatskim zakonima dolazi do izražaja hrvatska posebnost, koja se očituje u socijalnoj osjetljivosti našega naroda.
Milena Černelić smatra kako je knjiga prvi sintetički, povijesni i interdisciplinarni prikaz života zadruga u Hrvatskoj.
"Pavličevićev rad je temelj i nezaobilazno štivo za poznavanje organizacije, života i rada te posebno diobe zadruga", rekla je.
Ivan Rogić je istaknuo kako su Pavličevićeva povijesna istraživanja svojevrsni pokušaji uspostave izgubljenih svjetova. "Knjiga aktualizira sociologijska pitanja o zajednici, a ponajprije ona iz liberalne tradicije koja u pitanje dovode njenu opstojnost", rekao je, te dodao kako se iz tzv. zajednice srca ili osjećaja ranije izvodio duh pripadnosti.
Dvosveščanu knjigu "Hrvatske kućne/obiteljske zadruge" objavio je u suradnji s Institutom Ivo Pilar zagrebački nakladnik Golden marketin-Tehnička knjiga.
Prvi svezak objavljen je prvi je put 1989., a u drugom svesku obrađene su zadruge od sjedinjenja Vojne krajine s Hrvatskom do kraja Prvoga svjetskog rata, njihov život u međuraću te njihovo ukidanje 1945.
Dragutin Pavličević (1932.) umirovljeni povjesničar autor je više knjiga, među kojima "Hrvati i Istočno pitanje.