"Robijali su samo zato što su voljeli svoju domovinu, narod, jezik i vjeru", rekao je Kužatko u povodu večerašnjega zagrebačkog predstavljanja hrvatsko-engleskog izdanja svoje knjige u nakladi Hrvatskoga žrtvoslovnog društva.
Riječ je o dokumentu i svjedočanstvu koji prikazuje prilike u BiH i Kužatkov život prije suđenja i progona na Sveti Grgur, izdržavanje kazne u tom logoru te teškoće koje su bivši kažnjenici prolazili na slobodi.
"Knjigu nisam pisao iz mržnje, niti je ona poziv na osvetu, već upozorenje da se tako nešto ne ponovi jer je sve manje onih koji o tim događajima mogu govoriti", izjavio je Kužatko, koji je u tom logoru bio od 1959. do 1961.
Kužatko kaže da je to izraz njegova bunt jer je otok danas opustošen, ljeti ga posjećuje na tisuće turista i gubi se svaki trag da su tamo robijali Hrvati.
"Želim da se dozna prava istina, jer se malo zna o Svetom Grguru. Nije točno da je to bio logor samo za informbirovce i za žene, tamo je bila i hrvatska mladež, ali za nas nitko ne zna", izjavio je Kužatko, koji je od vlasti zatražio da se otok zaštiti.
Po njegovim riječima, knjigu je objavio tek sada jer je prošle godine bila 50. obljetnica njegova dolaska na taj otok. Nezadovoljan je što se ta velika obljetnica nije dostojno obilježila. Brzo smo zaboravljeni, izgurani i odbačeni, a sramotno sitna odšteta koju smo dobili nije prava zadovoljština, dodao je.
Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, ustvrdio je u predgovoru knjige kako Kužatko tim djelom želi oteti zaboravu patnje mladih Hrvata u tom "komunističkom hrvatskom Gulagu".
Kužatko je kao desetogodišnjak preživio Križni put i u vrijeme komunizma bio je proganjan. Kasnije je postao jedan od istaknutijih istražitelja i pisaca o stradanjima Hrvata, a s Mitjom Ferencom je suautor knjige "Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji" iz 2007.