Mostarska tvornica glinice prestala je raditi na početku rata 1992. godine nakon početka agresije JNA na Mostar, od kada je odlagalište crvenoga mulja u Dobrom Selu neaktivno. Mostarski Aluminij od tada uvozi glinicu koja služi u složenom kemijskom procesu za dobivanje aluminija.
"Aluminijevi kemijski inženjeri stalno provode analizu uzoraka vode i samo potvrđuju njezinu bezopasnost, a uistinu treba istaknuti kako nikada nikakvih izgreda nije bilo i kako je to odlagalište u potpunosti sigurno i za ljude i za okolinu", navodi se u priopćenju Aluminija.
Mostarsko poduzeće tvrdi da crveni mulj, koji je uzrokom tragedije u Mađarskoj, nije usporediv s onim u Dobromu Selu, jer je odlagalište u Mađarskoj aktivno, dok je mostarsko neaktivno već punih 18 godina.
"Lužine su toliko isprane da tamošnja voda ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude i okoliš", priopćio je Aluminij.
Tvrtka navodi da je u vodonepropusnim spremnicima u Dobrom Selu, na platou nedaleko rijeke Neretve, na površini od 700.000 četvornih metara uskladišteno oko 10 milijuna tona crvenog mulja.
Mediji su navodili da bi u slučaju snažnijih potresa i drugih izgreda crveni mulj mogao završiti u Neretvi i time ugroziti naselja u dolini rijeke Neretve kao i samo Jadransko more.
Potpuna sanacija odlagališta crvenog mulja u Dobrom Selu predstavlja sastavni dio privatizacije mostarskog Aluminija, o čemu traje spor između toga poduzeća i Federacije BiH.