Ministrica Marina Matulović Dropulić uspjela je u 2006. postići da oko 500 gradova i općina u Hrvatskoj, od ukupno 566, donese prostorni plan ili ga dovede do završne faze. Prostorni plan je najvažniji razvojni dokument općine i grada, a do 2004. samo je 20 posto gradova i općina imalo prostorne planove. Doneseni su i prostorni planovi parkova prirode Učka i Kopački rit.
Pravilnikom o licenciranju Ministarstvo je onemogućilo da posao gradnje dobije tvrtka koja za to nije osposobljena u pogledu stručnosti, broja radnika i drugih referenca. Tim pravilnikom eliminiraju se "fikus-tvrtke" i uvodi red u građevinarstvu.
U tijeku je izgradnja 311 stanova za stradalnike Domovinskog rata na 10 lokacija. Investicija je vrijedna 153 milijuna kuna, a u pripremnoj su fazi gradnje još 273 stana na 7 lokacija.
U programu POS-a u izgradnji su 873 stana, a priprema se gradnja još 654 stana.
Ministarstvo je u 2006. nastavilo s uklanjanjem bespravno sagrađenih objekata, a najveća akcija uklanjanja bila je na Viru gdje je uklonjeno stotinjak bespravnih apartmana i vikendica uglavnom u vlasništvu mađarskih i hrvatskih državljana.
U 2006. Ministarstvo je nastavilo izgrađivati učinkovit društveno koristan i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom. Najveći napredak u gospodarskoj aktivnosti postignut je početkom primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu za čiju primjenu je Ministarstvo moralo uložiti velike napore zbog otpora velikih trgovina i proizvođača pića.
Primjenom tog Pravilnika i Pravilnika o otpadnim gumama u 2006. otvoreno je oko 1300 novih radnih mjesta, a do kraja 2007., kada će krenuti primjena novih pravilnika u primarnoj selekciji korisnog otpada (elektronički i električni otpad, otpadna vozila, baterije, akumulatori, otpadna ulja), očekuje se otvaranje još oko 1500 novih radnih mjesta i novih pogona za iskorištenje sekundarnih sirovina.
U prvih jedanaest mjeseci primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prikupljeno je preko 700 milijuna komada ambalaže koja je do tada najvećim dijelom bila bačena u okoliš.
Na temelju Pravilnika o otpadnim gumama, na početku njegove primjene prikupljeno je i isporučeno 7500 tona guma. U 2006. Ministarstvo je donijelo i Pravilnik o otpadnim uljima, Pravilnik o akumulatorima i baterijama i Pravilnik o otpadnim vozilima.
Radi se na sanaciji 176 odlagališta komunalnog otpada, za što je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenjeno oko 1,3 milijuna kuna. Sanacija odlagališta na otocima je u tijeku, a u nekim je županijama, kao što je primjerice Zadarska, pred završetkom.
U sklopu pretpristupnih fondova EU dobivena je potpora za financiranje projekta prvog regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Ukupna vrijednost prve faze investicije, to jest izgradnje odlagališta, iznosi 8,8 milijuna eura od čega sredstva dobivena iz EU (ISPA) iznose 6 milijuna eura.
U Ministarstvu ističu da posebni problem zaštite okoliša predstavljaju neuređeni deponiji industrijskog opasnog otpada. Ministarstvo je financiralo izradu projekata sanacije, a programom Fonda planirana su sredstva za sanaciju u visini od 162 milijuna kuna do 2008.
U tijeku je sanacija Koksare u Bakru, Mravinačkih kava i odlagališta azbesta u krugu tvornice "Salonit" u Vranjicu te sanacija bazena crvenog mulja i lužnatih voda na lokaciji bivše Tvornice glinice u Obrovcu.
Program sanacije bazena otpadnih voda od pranja vagona u Botovu izrađen je i u tijeku je njegova ocjena. Ugovorena je izrada programa sanacije jame "Sovjak" u Rijeci, opasnog otpada na Lemić brdu i radioaktivne šljake u Kaštelanskom zaljevu koji bi trebali biti izrađeni do 1. ožujka 2007.
Donesene su također uredbe o kakvoći tekućih naftnih goriva i o kakvoći biogoriva čime se u Hrvatskoj prvi put uvode goriva koja po svojoj kvaliteti odgovaraju europskim i svjetskim normama.
Hrvatskoj je nakon višegodišnjih nastojanja i aktivnosti odobrena dodatna emisija C02 od 3,5 milijuna tona na dosad odobrenu emisiju od 31,7 milijuna tona C02 za baznu godinu i time su napokon priznate posebne okolnosti koje su nastale raspadom bivše države za vrijeme koje je Hrvatska financirala izgradnju i koristila energetske izvore u Srbiji i BiH. Ova odluka omogućuje Hrvatskoj da ratificira Kyoto protokol.
Hrvatski sabor je prihvatio prijedlog zakona o usvajanju Arhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša kojom se svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigurava pravo pristupa informacijama o okolišu. Zakon je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša.
Opća je ocjena za poglavlje zaštite okoliša u Izvješću Komisije EU o napretku Hrvatske za 2006. da je na području zaštite okoliša u Hrvatskoj postignut značajan napredak.