Europski čelnici optužili su Iran da svojim nuklearnim programom i prijetnjama Izraelu destabilizira Bliski istok.
Vlasti u Teheranu osudili su i zbog osporavanja nacističkog holokausta nad Židovima i prava Izraelu na postojanje.
"Europsko vijeće izražava zabrinutost zbog negativnog utjecaja iranske politike na stabilnost i sigurnost na Bliskom istoku", kaže se u zaključcima dvodnevnog skupa.
Europska unija razočarana je neuspjehom pregovora između Teherana i triju vodećih europskih zemalja - Velike Britanije, Francuske i Njemačke - o iranskom nuklearnom programu za koji Zapad sumnja da ima za cilj razvoj atomskog oružja premda Iran tvrdi da je isključivo mirnodopski. Pregovori su propali u listopadu kada je Iran odbacio zahtjev UN-a da prekine aktivnosti na obogaćivanju urana.
Europski čelnici zabrinuti su i zbog opetovanih prijetnji Izraelu te kontinuiranog kršenja ljudskih prava i političkih sloboda u Iranu.
Teheran je otkazao redoviti sastanak s EU-om o ljudskim pravima koji se trebao održati ovoga mjeseca.
Nove napetosti u odnosima s EU-om izazvala je ovotjedna međunarodna konferencija o holokaustu u Teheranu u organizaciji iranskog ministarstva vanjskih poslova. "EU osuđuje svako poricanje holokausta kao povijesne činjenice, bilo djelomično ili u potpunosti, i odlučno odbacuje temeljno polazište i ciljeve te konferencije".
Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad, koji je izazvao žestoke reakcije međunarodne zajednice svojom ocjenom da je stradanje šest milijuna Židova u Drugom svjetskom ratu samo "mit" i da Izrael treba "izbrisati s lica zemlje", rekao je na toj konferenciji da su Izraelu dani odbrojani.
Šefovi država ili vlada EU-a izrazili su potporu libanonskom premijeru Fuadu Seniori i pozvali "sve libanonske i regionalne aktere na odgovornost i puno poštivanje libanonskih demokratskih institucija".
Stotine tisuća Libanonaca, predvođeni šijitskim Hezbollahom, traži ostavku Seniorine vlade.
U zaključcima se posebno izdvaja Sirija koju se poziva da "prekine sva mješanja u unutarnja pitanja Libanona i aktivno sudjeluje u stabilizaciji te zemlje i regije".
Izrael se pak poziva da prekine s povredama libanonskog zračnog prostora.
Čelnici Europske unije obvezali su se također da će intenzivirati pomoć Afganistanu, a vladu afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija pozvali su da ubrza reforme kako bi u zemlji napokon zavladao red, ne isključujući pritom mogućnost slanja europskih policijskih snaga koje bi sudjelovale u obuci lokalne policije.
Od rušenja talibanskog režima 2001., Europska unija poslala je Afganistanu pomoć vrijednu gotovo četiri milijarde eura, a u pripremi su i planovi za daljnju pomoć obnovi te zemlje do 2013., pri čemu će naglasak biti na ruralnom razvoju, zdravstvenom sektoru i jačanju tijela državne vlasti.
Na summitu je bilo riječi i o teškoj humanitarnoj krizi i eskalaciji nasilja u sudanskoj regiji Darfur.
Šefovi država EU-a pozvali su sudansku vladu da dopusti dolazak UN-ovih snaga koje bi trebale pružiti potporu snagama Afričke unije u toj regiji, upozoravajući da je vrijeme od presudne važnosti u toj teškoj situaciji.
U trogodišnjem nasilju u Darfuru ubijeno je više od 200.000 ljudi, a 2,5 milijuna je prognano. Afrička unija u regiji ima misiju od 7.000 ljudi, što ni izdaleka nije dovoljno, no sudanska vlada ne želi dopustiti dolazak 20.000 UN-ovih vojnika, zbog čega London i Washington prijete sankcijama.