"Srbijanska država vodi ekstremno pristranu politiku jer logistički i financijski podupire dio bunjevačke zajednice koja negira svoje hrvatsko podrijetlo dok s druge strane takve podrške nema za planove i programe hrvatske zajednice", konstatirao je među ostalim Žigmanov, autor knjige "Hrvati u Vojvodini - traganje za identitetom".
Bunjevačko nacionalno vijeće, koje okuplja pripadnike Bunjevaca koji negiraju svoje hrvatsko podrijetlo, prošloga tjedna je organiziralo simpozij "O Bunjevcima" na kojemu je među ostalim zaključeno da je ta zajednica "poseban južnoslavenski etnicitet u Republici Srbiji", te da postoji potreba "daljnje znanstvene, kulturne, obrazovne, informativne afirmacije nesumnjivih vrijednosti i posebnosti Bunjevaca".
Skup su podržala Srpska akademija znanosti i umjetnosti te državna tijela Srbije i Vojvodine.
Tim povodom reagirao je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini koji je od srbijanske vlasti zatražio da "prestane materijalno i logistički favorizirati asimilaciju hrvatskoga naroda u Vojvodini", a ujedno je pozivao tijela matične države - Republike Hrvatske da poduzmu političke mjere radi zaštite manjinskih prava Hrvata u Vojvodini.
"Taj skup koji pretendira da bude znanstveni imao je kao jedini cilj pokušaj pronalaženja povijesne i znanstvene podloge za državni projekt stvaranja zasebne etničke skupine od Bunjevaca, za što su još iz vremena Miloševića stvorene političke, a od nedavno i pravne pretpostavke", navodi se u priopćenju DSHV-a.
Stranka hrvatske manjine ukazuje na to da se u Srbiji zanemaruje činjenica da Bunjevci u Vojvodini predstavljaju tek oko 20 posto ukupne bunjevačke populacije i da ostali njezini dijelovi u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ne dovode u pitanje njihovu pripadnost hrvatskome narodu.