Rasprava o Turskoj iza strogo zatvorenih vrata započela je još prije podne, a nastavljena je za vrijeme radnog ručka, koji je završio tek nešto prije 17.00 sati, ali još nema službenih informacija je li rasprava završena i s kakvim ishodom.
Ministri pokušavaju naći kompromisno rješenje koje bi sankcioniralo odbijanje Turske da otvori svoje luke i morska pristaništa za ciparske zrakoplove i brodove, a istodobno ne bi dugoročno ugrozilo odnose EU-a s tom strateški važnom zemljom.
Turska se prije otvaranja pristupnih pregovora u listopadu 2005. godine obvezala potpisivanjem Protokola iz Ankare da će normalizirati odnose s međunarodno priznatom vladom ciparskih Grka. To do sada još nije učinjeno, a Ankara ispunjenje toga zahtjeva uvjetuje okončanjem gospodarske izolacije sjevernog Cipra, gdje su ciparski Turci proglasili republiku koji nitko osim Ankare ne priznaje. Za taj turski zahtjev, Cipar, koji je član EU-a od 2004. ne želi ni čuti.
Na stolu ministara nalazi se prijedlog Europske komisije od 29. studenoga o djelomičnom zamrzavanju i usporavanju pregovora s Turskom. Prema tom prijedlogu, pregovori s Turskom u osam poglavlja ne bi se mogli otvoriti dok Ankara ne ispuni traženi uvjet, a u ostalim poglavljima pregovori ne bi mogli biti zatvoreni.
Međutim, ni oko toga ne postoji suglasnost. Skupina zemlja - Velika Britanija, Španjolska, Švedska, Estonija i Portugal smatraju da je to preoštra sankcija i traže da se zamrzne samo manji simoboličan broj poglavlja.
S druge strane, Cipar, Grčka, Austrija i Nizozemska traže da se zamrzne još veći broj poglavlja nego što to predlaže Komisija. Ipak, većina zemalja je zadovoljna s prijedlogom Komisije, smatrajući da je to dobro izbalansirani prijedlog.
Druga stvar oko koje postoji nesuglasnost jest prijedlog da se utvrdi datum kada će ponovno biti razmatran turski odnos prema Cipru, što zagovoraju zemlje iz tzv. "protuturskog" tabora. Tome se protivi Britanija i ostale turske saveznice držeći da bi to Ankara mogla shvatiti kao ultimatum. Većina zemalja smatra da je potreban kontinuiran nadzor ispunjavanja turskih obveza, a to onda znači da bi se pregovori o zamrznutim poglavljima mogli otvoriti čim se ispune traženi uvjeti.
Istodobno, dok oko Turske nema suglasnosti, pregovori s Hrvatskom se nastavljaju. Nakon završetka ministarskog sastanka, održat će se Pristupna konferencija EU-Hrvatska, na kojoj će biti otvoreni i privremeno zatvoreni pregovori u poglavlju obrazovanje i kultura. Na tom poglavlju definitivno se odvajaju pristupni procesi dviju zemalja, koje su isti dan otvorile pregovore. Tim će se izbjeći mogućnost da Hrvatska i dalje bude svojevrsni talac odnosa EU-a i Turske i njezin napredak u pregovorima trebao bi ubuduće ovisiti o njoj samoj.