Šefovima diplomacija u raspravi o vojnim misijama EU-a pridružili su se i ministri obrane. Osim zajedničkog, ministri obrane će imati i odvojeni sastanak na kojem će raspravljati o razvoju europske sigurnosne i obramebene politike.
Nakon toga predviđen je sastanak ministarske Trojke EU-a s ministrima obrane zemalja kandidata Hrvatske, Turske i Makedonije te zemalja koje su izvan EU-a, ali su članice NATO-a Islanda i Norveške. Hrvatsku će predstavljati ministar obrane Berislav Rončević.
U sklopu priprema za summit EU-a sredinom prosinca, koji će gotovo u cijelosti biti posvećen proširenju, povjerenik za proširenje Olli Rehn upoznat će ministre vanjskih poslova s prošlotjednim izvješćem Europske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te o dokumentu o strategiji daljnje širenja.
Ministri će, između ostaloga, razgovarati o posebno osjetljivom pitanju nastavka pregovora s Turskom, oko čega ne postoji suglasnost u EU. Turska, koja je u listopadu započela pristupne pregovore, još uvijek ne dopušta ciparskim brodovima i zrakoplovima da pristaju u njezinim lukama.
Turska ne priznaje međunarodno priznatu vladu ciparskih Grka premda je potpisala protokol o proširenju svoje carinske unije s EU-om na deset novih članica, među kojima je i Cipar.
U EU-u se svi slažu da ne bi trebali donositi odluke koje bi dugoročno mogle ugroziti odnose s Turskom, ali još nema suglasnosti kako odgovoriti na tursko odbijanje da poštuje obveze koje je preuzela. Europska komisija u svom prošlotjednom izviješću nije izišla s nikakvim preporukama, odlučiviši Ankari dati dodatni rok do prosinačkog summita da normalizira odnose s Ciprom.
Više zemalja, posebice one koje i inače ne gledaju sa simpatijama na mogućnost da Turska postane članicom EU-a, zauzima se da se pregovori potpuno ili djelomično zamrznu, ali oko toga nema suglasnosti. Očekuje se da će finsko predsjedništvo do posljednjeg trenutka nastojati pokušati postići kompromis oko ciparskog pitanja.
Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik po dolasku na sastanak zauzela se za privremeni prekid ako Turska do sredine prosinca ne učini pomak u ciparskom pitanju.
"Ne bude li do prosinca pomaka, možda bi bilo pametno dogovoriti se o time-outu kako bi se smanjile napetosti", rekla je Plassnik.
Ministri bi u raspravi o zapadnom Balkanu trebali odobriti mandat Europskoj komisiji da započne pregovore o pojednostavljenom postupku izdavanja viza za građane BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije. Neke bi kategorije stanovništva, poput studenata i znanstvenika, moglo dobivati besplatne vize.
U tom dijelu sastanka sudjelovat će i posebni izaslanik za rješavanje pitanja statusa Kosova Marrti Ahtisaari, koji će ministre izvijestiti o odluci da svoj prijedlog o rješenju kosovskog pitanja odgodi za vrijeme nakon parlamentarnih izbora u Srbiji, raspisanih za 21. siječnja sljedeće godine.
Ministri će razgovarati i o odnosima s Rusijom, s kojom bi EU 24. studenoga u Helsinkiju trebala započeti pregovore o novom sporazumu o strateškom partnerstvu. Međutim, postoji mogućnost da Europska komisija ne dobije mandat za početak pregovora zbog protivljenja Poljske.
Varšava postavlja uvjet da Rusija ukine zabranu uvoza mesa i žita iz Poljske te da ratificira Energetsku povelju, koja regulira sigurnost opskrbe energijom i pristup energetskom tržištu. EU je u velikoj mjeri ovisna o ruskoj energiji - četvrtinu svojih potreba za naftom i plinom uvozi iz Rusije.