Urednica biblioteke "Razotkrivanja" u spomenutoj nakladi Nives Tomašević istaknula je da je riječ o vrijednim izdanjima koja kroz svoje prosudbe i iščitavanja svojih autora publici nude još jedan u nizu pristupa djelima hrvatske i svjetske književnosti.
Dubravka Oraić Tolić naglasila je da je Nemecova knjiga podijeljena u tri tematske cjeline: portreti, poetike i identiteti kroz koje je Nemec ponudio nova čitanja 18-orice djela hrvatskih književnika nastalih u razdoblju od kraja 19. do kraja 20. stoljeća.
Pišući o djelima B. Lorkovića, Đ. Vilovića, T. Ujevića, N. Šopa, V. Stahuljak, D. Jarnović, I. Andrića, P. Šegedina, R. Marinkovića do M. Jergovića i M. Bazdulja, Oraić Tolić ističe da se Nemec odlučio za veliku šetnju skrivenim i nepoznatim krajolicima hrvatske književne kulture. Opskrbljen golemom erudicijom i enciklopedijskim poznavanjem građe, autor je primijenio nove metode kulturne arheologije i književne antropologije shvativši književnost kao prostor znakova, a svoja istraživanja kao nova metodološka lutanja prostorima hrvatske kulture. Tim putevima do sada nismo išli ili smo ih iz bilo kojih razloga zaobilazili, zaključila je Oraić Tolić.
O Nemecovoj knjizi kao vrlo poticajnom i vrijednom štivu govorio je i akademik Tonko Maroević.
Andrea Zlatar je za djelo "Sugovor s literarnim đavlom", s podnaslovom eseji o čitateljskoj nesanici, Gordane Slabinac, istaknula da je riječ o vrijednom književnoznanstvenom djelu koje analizira poetike dvadesetostoljetne književnosti i situira djela hrvatske književnosti u zapadnoeuropski kontekst. Zanimljivost teme, znanstvena akribija i visoki literarni dometi same studije jamče njezinu važnost, kako u krugu znanstvene zajednice, tako i kod hrvatskih čitatelja u cjelini, rekla ja Zlatar.