O knjizi su govorili autor i recenzenti akademik Pavao Rudan i prof. Željko Tomičić. Ocijenili su da se Šlausov pristup antropološkim i drugim obilježjima starohrvatske populacije temelji na arheološkim nalazima i njihovoj detaljnoj antropološkoj obradbi, a njegov stil pisanja je i znanstven, i jednostavan.
Recenzent prof. Tomičić je, podsjetivši da je arheologija postala interdisciplinarna znanost u 21. stoljeću, tako da se prati sve što je na ljude utjecalo u promatranu razdoblju, ustvrdio da je Šlausova knjiga pisana sadržajno i zanimljivo te da je važan prinos bioarheologiji. Knjiga sadrži detaljnu demografsku sliku starohrvatskih populacija, okolnosti u kojima su živjeli, bolesti od kojih su umirali i slično.
Akademik Pavle Rudan rekao je da je bioarheologija kao znanstvena grana za sebe stara 30-ak godina te da je pomak od proučavanja pojedinca prema proučavanju populacije koja je živjela na određenu području. To je proučavanje svih demografskih, genetskih, ekoloških, klimatskih i drugih utjecaja na neku populaciju, dodao je.
Autor Mario Šlaus, znanstvenik i izvanredni profesor na zagrebačkom i zadarskom sveučilištu, zahvalio je svima koji su pomogli izdavanje knjige, cilj koje i poučiti, i zabaviti čitatelja. Istaknuo je da bioarhelogija i antropologija omogućuju da se spoznaju pojedinosti o običnim ljudima, njihovim bolestima, zdravlju, prehrani i slično.