Po riječima tajnika Razreda medicinskih znanosti akademika Zvonka Kusića to djelo nadmašuje značenje rječnika i pokazuje stanje stručne misli i ogledalo je hrvatske medicine i veterine.
"U Razredu za medicinske znanosti ponosimo se ovim rječnikom jer je on velika stvar za daljnje pothvate", izjavio je, dometnuvši kako je HAZU time pokazao svoju snagu te koliko sudjeluje u hrvatskom stručnom i kulturnom životu.
Glavni urednik Rječnika akademik Ivo Padovan napomenuo je kako je HAZU zaslužan za sustavno proučavanje suvremenog medicinskoga humanog i veterinarskog nazivlja, jer još od 1953. ondašnji Odjel za medicinske nauke te sekcije za medicinske i veterinarske znanosti organizirano prikupljaju građu i objavljuju medicinsku terminologiju.
Padovan je podsjetio kako je prvo djelo koje je Akademija otkupila i o svom trošku tiskala 1868. bio "Rječnik liječničkog nazivlja" Ivana Dežmana, koji se u svom radu služio stranim rječnicima, a ponajviše su mu koristili hrvatski rječnici: Šulekov, Habdelićev, Jambrešićev, Belostenčev, Vrančićev i Stullijev.
Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (1884 str.) rađen je 16 godina i u tom su projektu surađivala 94 stručnjaka iz svih područja - ne samo medicine i veterine nego i iz dodirnih prirodnih znanosti - koji su obradili 56.000 natuknica.
Govoreći o stručnoj terminologiji u medicini, koja se očituje u komunikaciji među stručnjacima te između liječnika i bolesnika, pomoćnica glavnog urednika Nada Čikeš je istaknula kako su u radu na rječniku nastojali održati uravnotežen pristup u odabiru nazivlja.
"U raznim primjerima više puta smo raspravljali o starim hrvatskim nazivima, kroatiziranim globalizmima ili o pokušaju uvođenja novih hrvatskih inačica za medicinske nazive", podsjetila je, dodavši kako su upornim radom postigli dogovor o mnogim, naizgled nerješivim lingvističkim pitanjima.
Govoreći o nastajanju rječnika, Hrvoje Gomerčić, također pomoćnik glavnoga urednika, podsjetio je kako je prije 40 godina na Veterinarskom fakultetu pokrenuta izrada terminologije te da je veterinarska struka skupila čak 40 tisuća natuknica, što je akademika Padovana potaknulo na izradbu nove koncepcije rječnika.
Gomerčić je zamjerio rječniku neujednačenosti u veterinarskome dijelu. Rekao je kako su dobro obrađene bolesti riba, a bolesti peradi slabo. Sam rječnik smatra podlogom za novi rad jer, po njegovoj ocjeni, u rječnik bi još moglo ući oko 20 tisuća veterinarskih pojmova.