Pepe Soropogui, čelnik Istraživačkog instituta Bossou Enviromental rekao je da je od 30 čimpanzi koliko ih je bilo 2002. godine danas preostalo samo njih 12.
Stručnjaci za primate sve su zabrinutiji zbog opadanja broja tih životinja u Bossou, blizu planine Nimba uz granicu s Obalom Bjelokosti i Liberijom.
"Postoje teorije da su se čimpanze zarazile određenim tipom bronhitisa ili upale pluća koju su prenijeli ljudi, no nismo sigurni u to jer čimpanze imaju pogrebne rituale i odnose tijela svojih uginulih rođaka", rekla je Marie Claude Gauthier iz Instituta Jane Goodall za zaštitu divljine.
Čimpanze dijele 98 posto ljudskog genoma i podložne su ljudskim bolestima, dodala je.
Među ostalim teorijama je i ona o migracijama čimpanzi kroz prašume u pravcu Liberije ili Obale Bjelokosti. "Ništa od toga ne isključujemo. To je zasad misterij", rekla je Gauthier.
Čimpanze su već izumrle u četiri države na zapadu Afrike, zbog čega su preostali primjerci u Gvineji i Obali Bjelokosti iznimno dragocjeni. Prema posljednjoj procjeni, u Gvineji živi više od 8.000 čimpanzi.
Populacija u Bossou je jedna od najstarijih stalnih kolonija u divljini. Tamošnje čimpanze poznate su po tome što koriste kamen kako bi otvorile palmine plodove, što je primjer najsofisticiranije uporabe oruđa ikada viđene među divljim životinjama.