FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Predstavljen Rječnik bračkih čakavskih govora

Autor: ;dstr;
SPLIT,30. studenoga 2006.(Hina) - U palači Milesi, splitskom sjedištu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavljen je večeras "Rječnik bračkih čakavskih govora" akademika Petra Šimunovića.
SPLIT,30. studenoga 2006.(Hina) - U palači Milesi, splitskom sjedištu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavljen je večeras "Rječnik bračkih čakavskih govora" akademika Petra Šimunovića.

Rječnik bračkih čakavskih govora jedino je takvo djelo hrvatske i slavenske dijalektologije (750 stranica) s 35 tisuća bračkih čakavskih riječi. Sadrži i opis s fonologijom, morfologijom, onomastikom i drugim uputama za lakše snalaženje na bračkom dijalektu.

Predstavljajući ga, profesori Ilija Protuđer i Joško Božanić su istaknuli vrijednost Šimunovićeva djela u spašavanju zaboravljenog dijalekta, ali i izučavanju hrvatske dijalektike.

Protuđer ističe kako je Šimunovića knjiga gotovo roman koji se s lakoćom iščitava, jer daje cijeli niz literalnih primjera pojedine riječi.

Božanić, pak, smatra kako Šimunovićev rječnik demantira općeprihvaćenu percepciju otoka izoliranog od ostatka svijeta, već bogatstvom leksika svjedoči o tome da je njegov rodni Brač bio i te kako povezan i uronjen u mediteransku kulturu i jezike.

Akademik Šimunović, jedan od naših najboljih i najplodnijih jezikoslovaca, autor ili suautor više od 30 djela, među kojima i Čakavsko - njemačkog rječnika, rekao je kako je rad na rječniku mukotrpan posao rudara i urara, no, da je nakon više desetljeća rada na njemu ponosan jer je "u zadnju uru otrgnuo zaboravu riječ koju je usisao na materinoj sisi i stavio je na policu".

U kraćem predavanju naglasio je kako jezik i narječje umiru nestankom riječi. A čakavica je naš najstariji jezik, "croatica vulgara", koji se održao usprkos nasrtajima tuđih jezika i treba ga sačuvati, istaknuo je.

Podsjetio je kako se uz latinski, hebrejski i grčki, u crkvama donedavno, do 2. vatikanskoga koncila, moglo još misu služiti jedino na hrvatskom jeziku. U krivu su oni koji s podsmjehom gledaju na tvrdnju o hrvatskom kao jednom od najstarijih europskih jezika, o tome svjedoče i brojni klesani i pisani spomenici, kazao je Šimunović. Rimljani su romanizirali pola Europe, rekao je, od Portugala i Španjolske do Rumunjske, a hrvatski jezik se održao do danas.

"Međutim, ovdje se nikada nije govorilo lošijim hrvatskim jezikom nego danas", upozorio je i potkrijepio svoju tvrdnju brojnim primjerima iz svakodnevnog života, od imena djece do imena tvrtki i riječi koje su ušle u svakodnevni govor.

Netko sa strane ne bi ni shvatio u koju je zemlju došao, rekao je i upitao: "Zar ćemo s tako okrnjenim jezikom ući u anglističku Europu?"

Čakavska riječ unatoč svemu ustraje, mijenja se, ali njezina duša ne nestaje, zaključio je akademik Šimunović, popraćen neuobičajeno dugačkim pljeskom velikoga broja nazočnih predstavljanju njegova "Rječnika".

(Hina) xdstr yjn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙