Rječnik bračkih čakavskih govora jedino je takvo djelo hrvatske i slavenske dijalektologije (750 stranica) s 35 tisuća bračkih čakavskih riječi. Sadrži i opis s fonologijom, morfologijom, onomastikom i drugim uputama za lakše snalaženje na bračkom dijalektu.
Predstavljajući ga, profesori Ilija Protuđer i Joško Božanić su istaknuli vrijednost Šimunovićeva djela u spašavanju zaboravljenog dijalekta, ali i izučavanju hrvatske dijalektike.
Protuđer ističe kako je Šimunovića knjiga gotovo roman koji se s lakoćom iščitava, jer daje cijeli niz literalnih primjera pojedine riječi.
Božanić, pak, smatra kako Šimunovićev rječnik demantira općeprihvaćenu percepciju otoka izoliranog od ostatka svijeta, već bogatstvom leksika svjedoči o tome da je njegov rodni Brač bio i te kako povezan i uronjen u mediteransku kulturu i jezike.
Akademik Šimunović, jedan od naših najboljih i najplodnijih jezikoslovaca, autor ili suautor više od 30 djela, među kojima i Čakavsko - njemačkog rječnika, rekao je kako je rad na rječniku mukotrpan posao rudara i urara, no, da je nakon više desetljeća rada na njemu ponosan jer je "u zadnju uru otrgnuo zaboravu riječ koju je usisao na materinoj sisi i stavio je na policu".
U kraćem predavanju naglasio je kako jezik i narječje umiru nestankom riječi. A čakavica je naš najstariji jezik, "croatica vulgara", koji se održao usprkos nasrtajima tuđih jezika i treba ga sačuvati, istaknuo je.
Podsjetio je kako se uz latinski, hebrejski i grčki, u crkvama donedavno, do 2. vatikanskoga koncila, moglo još misu služiti jedino na hrvatskom jeziku. U krivu su oni koji s podsmjehom gledaju na tvrdnju o hrvatskom kao jednom od najstarijih europskih jezika, o tome svjedoče i brojni klesani i pisani spomenici, kazao je Šimunović. Rimljani su romanizirali pola Europe, rekao je, od Portugala i Španjolske do Rumunjske, a hrvatski jezik se održao do danas.
"Međutim, ovdje se nikada nije govorilo lošijim hrvatskim jezikom nego danas", upozorio je i potkrijepio svoju tvrdnju brojnim primjerima iz svakodnevnog života, od imena djece do imena tvrtki i riječi koje su ušle u svakodnevni govor.
Netko sa strane ne bi ni shvatio u koju je zemlju došao, rekao je i upitao: "Zar ćemo s tako okrnjenim jezikom ući u anglističku Europu?"
Čakavska riječ unatoč svemu ustraje, mijenja se, ali njezina duša ne nestaje, zaključio je akademik Šimunović, popraćen neuobičajeno dugačkim pljeskom velikoga broja nazočnih predstavljanju njegova "Rječnika".